Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

KULTURAostalo mi je “mutno” u napucima zaštitena radu. Koga, pri gašenju požara, npr.,valja ostaviti na točki plamišta, a koga natočki vrelišta? Koga “gutiti”, oduzimajućimu kisik, a koga zasuti aparatom zagašenje s ugljen dioksidom? Sudeći premanekim mojim kolegama iz školskihradionica praksa ponekad demantira, akatkad i preduhitri teoriju. Piše tako usmjernicama zaštite na radu da isparenjaantifriza obilno treba ispirati – rakijom,konjakom ili viskijem. Žao mi je kolegajer im je velika zapreka pri ispiranju tihza život im opasnih isparenja pre/skupi –viski; za ostala alkoholna pića znam da ihkonzumiraju unaprijed, preventive radi.Progledah tako i ja naglo nakon testaiz Zaštite na radu, kao Marichuy (a i nekisporedni likovi) u TV-španjolskoj sapunici“Oprezno s anđelom”. Pa nek' sadnetko kaže da nam te glupave serije nisuod nikakve koristi. Naprosto: nude važnaživotna rješenja!SimulakrumiU svim tim podvojenim, multipliciranim“stvarnostima” koje nas okružuju, utim simulakrumima koje i sami stvaramo,upijamo i “obrađujemo”, naći valja, izgraditii obraditi - svoj vrt!Teško mi se često pribrati/prikupiti uautoritet među današnjim srednjoškolcima.Često neodgojeni, drski i sirovi te si mangupčinedopuste koješta; “nacale” se naprofesoricu kao na kakvu seosku djevojčuru,štipnu je, krevelje joj se. Pa ti, ako smiješprihvati rizik disciplinske kazne, pljusnidivljaka! S drugačijim iskustvima kultureili s tek naznakama uljuđenosti današnjadjeca, na žalost, počesto svoje odrastanjepotvrđuju nasiljem. Ma, kakvo – znanje.Na žalost, uzor su im kojekakvi (i svebrojniji) “opsjenari” i kod nas i u svijetu.Znate za najsvježiji primjer iz Gruzije ibeskrupulozne manipulacije informacijamao vježbi mogućeg napada Rusa naglavni grad Tbilisi i ubojstva aktualnogtamošnjeg predsjednika… Sve je bilo“zorno” popraćeno snimcima iz 2008.godine.Scenarij, dakle, nije bio nemoguć.Ne i za tisuće prestravljenih građana. No,ovoga je puta ipak bio lažan. Sve je tanjacrta gdje prestaje realnost…Često se sjetim jednog tatinog rigidnogprijatelja koji me je, usred rata u BiH,upitao zabrinuto: “Je'l, babo, uvijek ovakoneozbiljan?” Hvala mom dobrom rahmetlliocu za smijeh i kada su nas rušili,pljačkali, progonili…I zato: smijte se, dobri i mili moji!Unatoč ovom ludilu oko nas. Upravo,usprkos njemu! qKultura življenja: može li se osnaživanjem civilnog društva i povezivanjem njegovim s medijima naći izlaz izsadašnje situacije?Sjetni mirisi osmoožujskih karanfila71Edina SmajlagićPrijedlog strategije razvoja industrije uHrvatskoj danas: u prvoj fazi oporaviti ipotaknuti tekstilnu, drvnu i metalsku industriju.Čuli smo ga u Memorijalnom stanuspisateljice i prve hrvatske novinarke iborca za ljudska prava Marije Jurić Zagorkena Dolcu br. 8 u Zagrebu, gdje je održanskup (u povodu njena rođendana i 8.ožujka – Međunarodnog dana žena). Organiziralesu ga aktivistice Ženskih studija sanovinarkama i sindikalnim aktivisticama.Aktualni događaji u zemlji interpretiranisu iz rodne perspektive, razgovaralo se opoložaju žena u hrvatskom društvu. Svojasu viđenja izložile: čelnica Saveza samostalnihsindikata Hrvatske Jagoda Milidrag-Šmid,dr. Snježana Vasiljević s Pravnogfakulteta u Zagrebu i Svjetlana Šokčević,predsjednica Sindikata tekstila, obućei gume Hrvatske. Koordinirala je voditeljicaŽenskih studija prof. Rada Borić.Tržištem kapitala vladaju počesto nesigurnosti – nada! Kontinuirano pada proizvodnja,smanjuje se broj domaćih proizvoda.U velikoj transformaciji društvaočekuje se i promjena tečaja kune jer smosadašnjim tečajem otežali izvoznicimaumanjujući im vrijednost izvezene robe.Recesija je postala grobljem nada u boljiživot. Cvjeta siva ekonomija, a da je državaizgubila ugled potvrđuju i nedavne prijaveporeza; daleko manji broj građana, uodnosu na prošlu poreznu godinu, prijavioje porez i očekuje porezne olakšice.Kreditni slom i pad na financijskim tržištimanesumnjivo imaju drugačiji učinakna muškarce i žene. Teško da je u ovoj današnjojopćoj recesiji većini i “bliska” idejao rodnoj problematici i feminističkojepistemologiji. Zato je bilo dobro o tomeprogovoriti makar na Ženskim studijama iraspraviti što nam je to donio u Hrvatskutzv. neoliberalni kapitalizam!? Nameće senužna potreba promjene kompletnog tržišnogfundamentalizma, tj. tržišne ekonomije,tog “umilnog, 'slatkastog' totalitarizma”.Neosviješteni “meki totalitarizam”podupiru, na žalost, danas i mediji čiji suvlasnici različiti tajkuni. A inteligencijapočesto nedovoljno glasno progovara osvemu. Tako se stvaraju poslušnici, podobni,potplaćeni, mediokriteti. Građanskodruštvo je ugroženo na svim planovimai nužno je pozitivnu energiju pametnousmjeriti? Kako regulirati društvenu, gospodarskui bankarsku pravdu?Zaposleni su izloženi različitim pritiscimakao što su: prekovremeni rad, posebnosu na udaru zaposlenici koji rade na određenovrijeme. Od radnika se “traži” potpunopodređivanje firmi! Time im se oduzimasloboda izbora, uskraćuje privatni život. Jerekonomija mora ne samo pomagati nego ivoditi i brigu o drugome, o drugačijem.Zelene industrijeMože li se na vlast utjecati – ženskošću?Koliko se uopće slušaju i čuju prijedlozikoje nude žene? Od odgovornihniti riječi o tzv. zelenoj industriji. Niti onpr. tekstilnoj i drugim granama industrijeu kojima je pretežno ženska radna snaga.U zapadnim zemljama zelene su industrije,a koje zagovaraju žene, sastavnidio gospodarstva zemlje.Kod nas se, naprotiv, daju iz upravljačkihstruktura paušalne, frazerske, naivneocjene pa je i smiješno i tragično kada bivšaministrica pravosuđa Ana Lovrin izjavida ne pristaju (sic: ONI!) na sintagmu:JOURNAL