You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Da li je kamera instrument nasilja?<br />
38<br />
Kod ranih teoretičara filma javlja se shvatanje o kameri<br />
kao instrumentu nasilja. Prema ovom shvatanju, film predstavlja<br />
inherentno nasilan medij sa nasilnim uticajem na publiku, baš<br />
zbog ovog dejstva kamere. Interesantno je da ideja da fotografija<br />
može biti nasilna nije nastala sa pronalaskom fotografije, već sa<br />
filmom, čija pojava je u koincidenciji sa pojavom modernosti.<br />
Fotografija je postojala jedno vreme pre filma, a o njenoj nasilnosti<br />
sve do pojave pokretne fotografije nije bilo reči.<br />
Niko tako vatreno nije verovao u kapacitete filma da<br />
stvori zlo kao Dejvid Grifit (David W. Griffith), a njegovi filmovi<br />
su svesno demonstrirali ovu zastrašujuću moć medija. Zbog<br />
nenaviknutosti publike na novi medij, prvi krupni planovi lica u<br />
Grifitovim filmovima izazivali su strah kod gledalaca. Ovo ga je<br />
navelo na pomisao da su nasilje i šok imanentni filmskoj tehnici.<br />
Film Rađanje jedne nacije/ The Birth of a Nation (1915, David W.<br />
Griffith) prikazuje nastajanje američke nacije u krvi, u šta je on<br />
nepokoleblivo verovao. Na isti način nastaje i kinematografija.<br />
U njegovoj viziji, filmovi imaju neodoljivu potrebu za nasiljem,<br />
isto kao i ljudi. Nasilje je sastavni deo prirode filma, kao što je<br />
sastavni deo ljudske prirode.<br />
Sergej Ejzenštajn (Sergei Eisenstain) je insistirao na tome<br />
da montaža ima nasilan uticaj i zalagao se za novu vrstu filma<br />
koja će iskoristiti nasilne kapacitete medija u ostvarivanju efekta<br />
na gledaoce. Ova osobenost nasilnosti je činila montažu osnovom<br />
filma kao medija. Ejzenštajn je, dalje, verovao da svaka sličica filma<br />
ima krvi sveta na njoj, zbog nasilnog akta kamere kojim ona seče<br />
delove stvarnosti iz njihovog prirodnog mesta. Ideja da je kamera<br />
instrument nasilja javlja se i kasnije kod nekih savremenijih<br />
autora. Andrej Bazen je tvrdio da ako film predstavlja mrtvu sliku<br />
sveta, kamera mora biti ta koja ubija svet.<br />
Ipak, ovakva shvatanja su većinom oformljena pod<br />
utiskom oduševljenja nastankom i mogućnostima novog medija.