Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Cenzure i nasilje na filmu do 1930. godine<br />
51<br />
Da bi se razumelo filmsko nasilje klasičnog Holivuda,<br />
neophodno je razmotriti ulogu cenzure u tom razdoblju<br />
kinematografije. Produkcioni kod je predstavljao zakon kojim<br />
je regulisano snimanje nasilja unutar samog Holivuda od 1930.<br />
do 1966. godine, a pre stupanja na snagu ovog zakona aktivnost<br />
cenzora se odvijala „zahvaljujući” radu regionalnih cenzorskih<br />
komisija. Sa pojavom novog medija, kao što obično biva, javili<br />
su se odmah i ljudi od društvenog autoriteta koji su se zabrinuli<br />
oko njegovog lošeg uticaja na javno zdravlje, posmatrajući ga<br />
sumnjičavo. Oni su se plašili da novi medij ne nadjača postojeće<br />
institucije socijalizacije mlađih naraštaja kao što su crkva, škola<br />
i porodica. Usled ove zabrinutosti, država, opštine, crkve i<br />
razne vladine organizacije širom Amerike radile su na tome da<br />
uspostave kontrolu i utiču na oblikovanje filmske reprezentacije.<br />
Nesumnjivo da je nasilje prikazano na platnu bila jedna od<br />
ključnih briga ovih moralizatorskih organizacija.<br />
U Čikagu je 4. novembra 1907. godine nastala prva<br />
cenzorska komisija u Americi, u okrilju policije ovog grada. Već<br />
tokom iste godine filmovi koji nisu dobili licencu nisu smeli da<br />
se prikazuju u Čikagu. Licencu nisu mogli dobiti filmovi koji<br />
su, po mišljenju tadašnjih cenzora, bili skaredni ili nemoralni,<br />
koji su opisivali neku kriminalnu radnju ili nedostatak ljudskih<br />
vrlina, oni koji su prikazivali vešanje, linčovanje i paljenje ljudi.<br />
Takođe, filmovi nisu mogli biti javno projektovani ako je ova<br />
komisija pronašla da oni na bilo koji način prouzrokuju metež<br />
kod publike.<br />
Neki od smelih ljudi koji su se bavili filmskim projekcijama<br />
u to vreme, rešili su da testiraju propis o neprikazivanju filmova<br />
bez licence. Nakon ovog njihovog poteza 1909. godine dolazi<br />
do prvog sudskog spora oko filmske cenzure u Americi Blok<br />
protiv Grada Čikaga (Block Vs. the City of Chicago). Filmovi koji<br />
su projektovani, a ostali su bez licence bili su Braća Džejms u