Disertacija - Univerzitet u Novom Sadu

snagu 15 MW trajale su i do 345600 sekundi. Na osnovu ovakvog porasta vremena
trajanja simulacija može se zaključiti da bi za razmatranje većih ukupno instaliranih snaga,
odnosno većeg eg broja postrojenja, bilo potrebno koristiti neku heurističku metodu za
rešavanje formulisanog problema, kao što su npr. genetski algoritmi koji su primenjeni u
ovom istraživanju na problemu lociranja logističkih centara (videti poglavlje 3.3).
4.3.2 Rezultati i diskusija
Rezultati testiranja, dobijeni posle više desetina miliona iteracija za sadašnje i
buduće uslove, vrednosti koeficijenta raspoloživih količina biomase b k i 0,5 i 1,0, kao i
ukupne električne snage instaliranih postrojenja od 20 do 180 MW, dati su u nastavku.
Sadašnje stanje, b k i = 0,5
Rezultati simulacija prikazani su na slikama u nastavku.
Sl. 35 Ukupni troškovi generisanja električne energije u €/MWh u zavisnosti od ukupne
instalirane snage za postrojenja različitih itih nazivnih snaga, sadašnji uslovi, koeficijent bik=
0,5
Ukupni troškovi generisanja električne energije rastu sa porastom ukupne instalirane
snage svih postrojenja. Značajniji ajniji rast ukupnih troškova, za sve analizirane nazivne snage
postrojenja, nastupa nakon rasta ukupne instalirane snage svih postrojenja iznad 60 MW.
Maksimalna ukupna instalirana snaga svih lociranih postrojenja, za definisane potencijale,
je 80 MW, što implicira, da u definisanim uslovima nema dovoljno raspoložive biomase za
generisanje više od 640 GWh godišnje. Najveći rast troškova, sa porastom ukupne
instalirane snage, je za postrojenja nazivne snage 20 MW. To je posledica značajnijeg
porasta transportnih rastojanja, pa time i logističkih troškova.