30.08.2015 Views

Untitled - Treći Trg

Untitled - Treći Trg

Untitled - Treći Trg

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Svi nabrojani postupci bili su usmereni ka tome da<br />

se poveća broj i valjanost ideja, ne precizirajući<br />

unutrašnji mehanizam stvaralačkog procesa.<br />

Tokom pedesetih stavljen je akcenat na procese<br />

svojstvene kreativnom rešavanju problema.<br />

Mnogi istraživači su svim silama nastojali da<br />

razviju određene tehnike kako bi predavali o<br />

tim procesima i podučavali, ali, iako su rezultati<br />

učenika bili poboljšani, jasno se pokazalo da nije<br />

dovoljno samo primenjivati tehnike, nego da su<br />

bila neophodna posebna znanja kako bi te tehnike<br />

bile delotvorne. Znanje je obezbeđivalo sirovinu<br />

na koju je trebalo primeniti naučene operacije.<br />

Od šezdesetih godina zanimanje za ove teme<br />

postalo je sve šire, pre svega u Sjedinjenim<br />

Američkim Državama, kada su i pokrenuti mnogi<br />

programi za podsticanje plodotvornog mišljenja.<br />

Uprkos svim upornim nastojanjima, rezultati su bili<br />

magloviti, te se na osnovu njih nije moglo mnogo<br />

toga zaključiti, na šta ukazuju i neki kritički radovi<br />

(Mensfild, Buse i Krepelka, 1978; Torens, 1972).<br />

Na nekim veoma popularnim kursevima, poput<br />

Rubinštajnovog (1975, 1980), bilo je nemoguće<br />

precizirati šta se u stvari učilo. Čini se da su se<br />

danas iskristalisale dve ključne ideje, o kojima<br />

sam govorio u ovoj knjizi. Stvaralaštvo zahteva<br />

znanje i habituse. Da bi se maestralno rešavali<br />

problemi u nekoj oblasti, pre svega treba steći<br />

veliku količinu specifičnog znanja vezanog za tu<br />

oblast, i još uz to, ovladati opštim postupcima za<br />

rešavanje problema na kreativan način, koji se<br />

mogu primeniti na bazično znanje (Majer, 1983).<br />

Mnogobrojni istraživači danas se bave nekom<br />

vrstom „kognitivnog inženjeringa“ čiji je zadatak<br />

da pojasni mentalne procese, u koje spada i<br />

stvaralačko delanje.<br />

ESEJ<br />

Biljana Bukvić, filolog<br />

hispanista, rođena je<br />

u maju mesecu, živi i<br />

prevodi u Beogradu.<br />

Priredila i učestvovala<br />

u prevođenju Antologije<br />

savremene meksičke<br />

priče; prevodila dela<br />

brojnih španskih autora:<br />

Ortege i Gaseta,<br />

Unamuna, Barohe,<br />

Bekera, Asorina,<br />

Blaska Ibanjesa... kao i<br />

Dnevnik Fride Kalo; za<br />

prevod dela Manuela<br />

de Falje Zapisi o muzici<br />

i muzičarima dobila<br />

je nagradu “Miloš N.<br />

Đurić” 2001. godine za<br />

najbolji prevod u oblasti<br />

esejistike koju dodeljuje<br />

Udruženje književnih<br />

prevodilaca Srbije.<br />

Kontakt: bukvic@eunet.<br />

yu<br />

Prevela sa španskog Biljana Bukvić<br />

91

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!