Jeremy Narby KOZMIČKA ZMIJA

nasumičnim eksperimentiranjem nabasali na korisne prirodne
molekule. U slučaju curarea, to objašnjenje ne čini se vjerojatnim. Postoji
40 vrsta curarea u Amazoni, napravljenog od 70 biljnih vrsta. Ona
vrsta koja se koristi u modernoj medicini dolazi iz Zapadne Amazone.
Da bi se proizvela, potrebno je kombinirati nekoliko biljaka i kuhati
ih 72 sata, izbjegavajući pritom mirisna ali smrtonosna isparenja
koja ispušta juha. Finalni proizvod je pasta, potpuno neaktivna sve
dok se ne injektira pod kožu. Progutana ne daje nikakav učinak. Teško
je uvidjeti na koji bi način itko nabasao na taj recept nasumičnim
eksperimentiranjem.
Pored toga, kako bi lovci u tropskoj šumi, kojima je u interesu očuvanje
kakvoće mesa, uopće pomislili na intravenoznu otopinu? Kad
netko upita te ljude o otkriću curarea, oni uglavnom bez iznimke odgovaraju
da je mitskog podrijetla. Tukano Indijanci iz kolumbijske
Amazone kažu da je stvoritelj svemira izumio curare i dao im ga.
Etnobotaničari u Riju često su navodili primjer curarea da bi demonstrirali
kako je znanje amazonskih naroda već značajno pridonijelo
razvitku medicinske znanosti. Diskutirali su i o drugim biljkama urođeničke
farmakopeje koje su tek nedavno počele zanimati znanstvenike:
ekstrakt grma Philocarpus jaborandi koji koriste Kayapo i Guajajara
nedavno je pretvoren u lijek za glaukom, u okrilju multinacionalne
farmaceutske kompanije Merck, koja je također ponudila i novi antikoagulant
temeljen na tikiuba biljci naroda Uru-eu-Wau-Wau. Voćka
Couroupita guienensis koju Achuariji koriste za tretiranje gljivičnih oboljenja
i lišće loze Aristolochia koje Tirioi kuhaju kao čaj protiv bolova u
trbuhu također su privukli pažnju, zajedno s mnogim drugim neidentificiranim
biljkama koje amazonski urođenici koriste za liječenje
kožnih ozljeda, proljeva, zmijskih ugriza i slično.
Na Zemaljskom summitu svi su govorili o ekološkom znanju urođeničkih
naroda, no zasigurno nitko nije spominjao njegovo djelomice
halucinatorno podrijetlo, o kojem svjedoče sami urođenici. Mora se
priznati da većina antropologa i etnobotaničara nije ni znala za to, ali
čak ni oni koji su znali nisu rekli ništa, vjerojatno zato što nema načina
da se takvo što kaže, a da govornika shvate ozbiljno. Kolege bi
mogle pitati: »Vi mislite da Indijanci tvrde kako dobivaju molekularno
provjerljive informacije od svojih halucinacija? Ne shvaćate ih valjda
doslovno, zar ne?«. I što bi im čovjek odgovorio?
Istina je da ne koriste svi urođenički narodi na svijetu halucinogeno
bilje. Čak i u Amazoni postoje oblici šamanizma temeljeni na