IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mreži obuhvaćeno je 205 područja u Primorsko-goranskoj<br />
županiji. Posebno je važno istaknuti da je u Nacionalnu ekološku mrežu uključen velik dio<br />
ukupne površine Županije.<br />
Od ukupne kopnene površine Županije, koja iznosi 3.588 km², u Ekološku mrežu<br />
uključeno je 3.159 km² ili preko 88% teritorija. Podijeli li se Županija na subregionalna<br />
područja, obuhvat Ekološke mreže po pojedinoj regiji je sljedeći:<br />
‐ na području Gorskog kotara i Primorja 2.048,49 km²<br />
‐ Učka 87,96 km²<br />
‐ otoci i more 2.659,71 km²<br />
‐ UKUPNO (s kopnom i morem): 4.796,16 km².<br />
Od ukupne površine Primorsko-goranske županije, čije kopno i more obuhvaćaju 7.993 km²,<br />
u Nacionalnu ekološku mrežu uključeno je 61% ukupne površine kopna i mora. Valja,<br />
međutim, uzeti u obzir činjenicu da područje Jadranskog mora trenutno nije još dostatno<br />
istraženo niti uključeno u Nacionalnu ekološku mrežu, pa se u budućnosti s državne razine<br />
mogu očekivati i revizije u proglašenju Ekološke mreže, posebno na dijelovima Jadranskog<br />
mora.<br />
Zakon o zaštiti <strong>prirode</strong> Republike Hrvatske definira ekološku mrežu kao sustav međusobno<br />
povezanih ili prirodno bliskih ekološko značajnih područja koja uravnoteženom<br />
biogeografskom raspoređenošću značajno doprinose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke<br />
raznolikosti. Prema članku 58. Zakona, ekološki značajna područja koja su sastavni dio<br />
ekološke mreže su:<br />
• područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su<br />
međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika<br />
Hrvatska stranka,<br />
• područja koja bitno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti u<br />
Republici Hrvatskoj,<br />
• područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj ili državnoj<br />
razini (obuhvaćaju stanišne tipove navedene u Dodatku I. Direktive o staništima te<br />
stanišne tipove propisane Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,<br />
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova koji<br />
se donosi temeljem Zakona o zaštiti <strong>prirode</strong>),<br />
• staništa divljih svojti koje su ugrožene na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini<br />
(obuhvaća one navedene u Dodatku I. Direktive o pticama i Dodatku II. Direktive o<br />
staništima te one navedene u Crvenom popisu ugroženih divljih svojti Republike<br />
Hrvatske koji se vodi u Državnom zavodu za zaštitu <strong>prirode</strong>),<br />
• staništa endemičnih svojti za Republiku Hrvatsku,<br />
• ekološki koridori odnosno područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti<br />
populacija bioloških vrsta i omogućuju kretanje populacija živih organizama od jednog<br />
lokaliteta do drugog,<br />
• selidbeni putovi životinja,<br />
• očuvane šumske cjeline.<br />
Osim hrvatske regulative iz područja zaštite <strong>prirode</strong>, dva su snažna europska propisa činila<br />
osnovu za proglašenje Nacionalne ekološke mreže na području Republike Hrvatske. Radi se<br />
o Europskoj direktivi o staništima (Smjernica Vijeća 92/43/EEZ) i Europskoj direktivi o<br />
pticama (Smjernica Vijeća 79/409/EEC o zaštiti divljih ptica), a obje predstavljaju<br />
najambicioznije inicijative ikad pokrenute sciljem očuvanja vrijednih staništa i vrsta diljem<br />
svih zemalja članica Europske unije.<br />
105
Change language