Krajolici šumovitih kompleksa otoka – eumediteran Punta Križa, Kalifront, Dundo na Rabu razlikuju šumski kompleksi na karbonatima i na flišu guste vazdazelene šume hrasta crnike na zaravnjenom do blago valovitom reljefu istovremenu ispašu ovaca – drmuni, lovni turizam šumsko gospodarenje, lovni turizam, estetska funkcija gospodarenja u odumiranju, izražena sve teža prohodnost terena, izražen problem alohtone divljači i posljedično problem trovanja životinja tradicionalni načini gospodarenja u odumiranju, ali je još dosta velik pritisak zbog sječe drva i lovstva Krajolici u kojima prevladavaju sađene borove šume primorja i otoka Čikat, Pod Javori, Frkanj, Prniba i druge borove kulture sađene borove kulture uglavnom na blago nagnutom reljefu turistička uloga, zaštita od erozije velika opasnost od izbijanja požara! Brdski krajolici otoka (mediteranskomontanski) Krajolici krških polja Krški krajolici i krajolici na submediteranskom flišu Obzova, Hlam, Diviška, Kamenjak, Sis- Gorice, Osoršćica Ličko polje, Grobničko polje, Gomance najviši dijelovi otoka, ogoljene krške zaravni, goli ili oskudno pošumljeni vrhovi izloženi buri, dugački pastirski suhozidi protežu se u krajoliku, ograđene lokve zaravnjene, pretežno oskudno travnate površine u kršu, s debelim fluvioglacijalnim nanosima šljunka i pijeska još i danas ova područja koriste se za ekstenzivno ovčarstvo, planinarski i turistički zanimljivi predjeli, neke lokve ističu se posebnošću živog svijeta poniranje ponornica, neočekivani estetski kontrasti zaravni u krajoliku, korištenje u rekreacijske svrhe Izražena erozija vodom i vjetrom, ogoljivanje tla do geološke podloge (napomena: ovaj tip krajolika, zbog izraženog utjecaja ispaše ovaca, može se pribrojiti i skupini ruralnih krajolika) rane u krajoliku zbog iskorištavanja šljunka, osjetljiva vodozaštitna područja – šljunkoviti filter za vodu djelomično narušen iskopima u nedavnoj prošlosti, velike površine nekadašnjih travnjaka u procesu sukcesije (zarastanje grmljem i šikarom) 36
Krajolici velikih bujičnih udolina u sub-mediteranu Krajolici vapnenačkih strmaca flišnih udolina i kanjona primorskih tekućica Krajolici u erodiranom flišu i kvartarnim pijescima otoka i priobalja Mošćenička draga, Lovranska draga, Banina, Mudna dol, Tomišina draga strmci Vinodola, Bašćanske kotline, kanjon Rječine i stijene oko izvora Rječine, Rebar na Draškom bregu, kanjon Draškog potoka u Martinšćici Lopar na Rabu, Voz, dijelovi Učke i Vinodola tip krajolika sličan kanjonima primorskih tekućica, povremeni snažni bujični tokovi, stijene, točila, špilje, raznoliki i ekološki oprečni tipovi šumske vegetacije kanjonska suženja i strme padine s vapnenačkim stijenama i točilima, vrlo slikoviti tip krajolika koji čini nerazdvojnu cjelinu s flišnim udolinama neobični oblici reljefa u laporima i pješčenjacima vrlo slikoviti krajolici, izražen estetski moment (Sila 1987), podrška vrlo bogatom i raznolikom živom svijetu, neki od najrjeđih biljnih endema nađeni u ovom tipu krajolika! podrška bogatom, rijetkom i raznolikom živom svijetu – petrofilna staništa (stijene i točila), vrlo izražen estetski moment krajolika neplodno tlo, često turistička zanimljivost, pješčane piramide poluotoka Lopara izraženi padinski procesi, opasnost od požara i erozije izraženi padinski procesi, povremeno odronjavanje stijena niz strmine, prevladavaju prirodni procesi, opasnost od požara izražena erozija u flišu, moguća klizišta, poluotok Lopar zaštićen kao značajni krajobraz, oštećenja zbog izgradnje infrastrukture (probijaju se ceste – koje otvaraju put bujicama i odnošenju pjeskovite podloge), off road vožnja, nekontrolirana eksploatacija pijeska Krajolici periodičkih krških jezera Kukuljanske ponikve prostrana i duboka ponikva s povremenim krškim jezerom, aktivnim izvorima i ponorima, hidrološki, vegetacijski i geomorfološki fenomen važna u hidrologiji bakarskih izvorišta, Ponikve bi mogle predstavljati turističku atrakciju u neposrednoj okolici Rijeke, nekad se tlo dna Ponikvi koristilo za poljoprivredu, sada uglavnom Kukuljanske ponikve je potrebno zaštiti kao zaštićeni krajolik, vodno bogatstvo ima perspektivu u vodoopskrbi, zbog čega je u slivu uspostavljen vodoopskrbni rezervat 37
- Page 1 and 2: I Z V J E Š Ć E O STANJU PRIRODE
- Page 3 and 4: SADRŽAJ: 1. Uvod ……………
- Page 5 and 6: 1. Uvod Prema članku 153. stavak 4
- Page 7 and 8: prirode u Primorsko-goranskoj župa
- Page 9 and 10: 1.3. Međunarodni sporazumi Ustavom
- Page 11 and 12: 1.5.1. Zakon o zaštiti prirode - i
- Page 13 and 14: infrastrukturnih objekata, odnošen
- Page 15 and 16: Uredba propisuje da se za ekološku
- Page 17 and 18: područjima, županijska skupština
- Page 19 and 20: Prema Zakonu o zaštiti prirode, po
- Page 21 and 22: Tablica 1: Udio površina regionaln
- Page 23 and 24: Voda, održavateljica života na kr
- Page 25 and 26: Područja krških ponikava i uvala
- Page 27 and 28: • flora višega bilja (cvjetnice
- Page 29 and 30: 3. Podaci o stanju prirode na podru
- Page 31 and 32: podnožje) velikim antropogenim zah
- Page 33: Krajolici šumskih kompleksa na kla
- Page 37 and 38: Krajolici s dominantnom ulogom slat
- Page 39 and 40: Krajolici kamenjarskih pašnjaka ni
- Page 41 and 42: Krajolici malih kvarnerskih školja
- Page 43 and 44: Krajolici pješčanih žala 12 Uval
- Page 45 and 46: A Površinske kopnene vode i močva
- Page 47 and 48: Od primorskih travnjaka, najveće z
- Page 49 and 50: Zbog geografskih i klimatskih karak
- Page 51 and 52: Tablica 3: Pregled najznačajnijih
- Page 53 and 54: glavnih uzroka ovog fenomena. U pos
- Page 55 and 56: Najvažnija promjena koja se dogodi
- Page 57 and 58: 3.3. Divlje svojte Na području Pri
- Page 59 and 60: Izvor podataka: Izvješće o stanju
- Page 61 and 62: • Ljudske aktivnosti koje ugroža
- Page 63 and 64: Napuštanjem tradicionalne poljopri
- Page 65 and 66: flišnim područjima širi se invaz
- Page 67 and 68: 3.5. Zaštićena područja u Primor
- Page 69 and 70: U nastavku, na slici 3., prikazana
- Page 71 and 72: obrazloženje ili podlogu koja bi u
- Page 73 and 74: Kategorija zaštite SPOMENIK PRIROD
- Page 75 and 76: • proglašenje trajne zaštite na
- Page 77 and 78: • popisi vrsta i značajki podru
- Page 79 and 80: ‣ Brinuti o sigurnosti posjetitel
- Page 81 and 82: uslijed takvih uznemiravanja nerije
- Page 83 and 84: sjevernog rezervata nego u njemu. Z
- Page 85 and 86:
Vegetacija na šumskom tlu je mjest
- Page 87 and 88:
Svjesni činjenice da špilja Lokva
- Page 89 and 90:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 91 and 92:
Pretjerani broj posjetitelja u ljet
- Page 93 and 94:
‣ Obaviti zaštitne radove na pos
- Page 95 and 96:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 97 and 98:
Ovaj zaštićeni spomenik parkovne
- Page 99 and 100:
4.31.1. Nacionalni park Risnjak i i
- Page 101 and 102:
Analiza zatečenog stanja zaštiće
- Page 103 and 104:
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mr
- Page 105 and 106:
Istaknuta značajka i karakteristik
- Page 107 and 108:
Županije i jedinica lokalne samoup
- Page 109 and 110:
6. Korištenje prirodnih dobara i z
- Page 111 and 112:
komponenti biološke i krajobrazne
- Page 113 and 114:
Poljoprivreda - smjernice za naredn
- Page 115 and 116:
6.3. Lovstvo Područje Primorsko-go
- Page 117 and 118:
I prilikom procjene brojnosti popul
- Page 119 and 120:
prostora koji životinja koristi. D
- Page 121 and 122:
Kao što je razvidno iz slike 7, na
- Page 123 and 124:
sastavnica bogatstva podmorja je sv
- Page 125 and 126:
‣ Poticati edukaciju ciljne skupi
- Page 127 and 128:
vrijednostima ruralnih područja (f
- Page 129 and 130:
županije, jer pregažene od automo
- Page 131 and 132:
Mijenjanje vodnog režima zbog razn
- Page 133 and 134:
posebnih mjera zaštite od požara
- Page 135 and 136:
Osim prigodnih publikacija, Ustanov
- Page 137 and 138:
Građanska udruga "Smokvarijska Lis
- Page 139 and 140:
9. Podaci o korištenju financijski
- Page 141 and 142:
upravljaju zaštićenim područjima
- Page 143 and 144:
10. Ocjena provedbe dokumenata o za
- Page 145 and 146:
Krš i podzemlje Šume More ‣ za
- Page 147 and 148:
‣ Provedba postupka zaštite za j
- Page 149 and 150:
opasnosti od uništenja prirodnih v
- Page 151 and 152:
12. Popis tablica i slika Popis tab
- Page 153 and 154:
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE UČKA L
- Page 155 and 156:
Domac, Radovan (1994): Flora Hrvats
- Page 157 and 158:
Prostorni plan Primorsko-goranske
- Page 159:
(1997): Vodič opatijskim parkovima