Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Područja krških ponikava i uvala posjeduju specifičnu mikro i mezoklimu - specifična su
mrazišta koja se odlikuju fenomenom "obrata vegetacijskih pojasa". U dubokim risnjačkim
ponikvama i uvalama temperatura se može u bilo koje godišnje doba spustiti ispod ništice!
Najzastupljeniji vjetrovi:
• bura - hladan i suh vjetar koji puše na mahove, često velikom snagom i brzinom iz
sjeveroistočnog kvadranta. Može se pojaviti u bilo koje doba godine, ali češće zimi.
Stvara oblake morske pjene i posolicu. Najveće brzine bure u Primorsko-goranskoj
županiji izmjerene su dana 14. studenog 2004. kada je na Krčkom mostu udar bure
dosegnuo 215 km/h.
• jugo – vjetar južnog kvadranta donosi vlagu i kišu, a zimi snijeg koji se taloži na
planinskim barijerama. Puše kontinuirano i stvara dosta velike valove. Jugo donosi
tmurno i kišovito vrijeme.
MORE
More zauzima oko 55% površine Primorsko-goranske županije i obuhvaća pretežni dio
Kvarnerskog zaljeva koji četiri otočne skupine dijele na:
• Velebitski kanal,
• Vinodolski kanal,
• Riječki zaljev,
• Kvarnerić i
• Kvarner.
Stanje morskog okoliša Županije određuju mehanizmi izmjene vodenih masa u središnjem i
sjevernom Jadranu, kao i izraženi antropogeni utjecaji u pojedinim dijelovima akvatorija.
OTOCI
Karakteristike otočne cjeline Županije su sljedeće:
• U Županiji ima ukupno 55 otoka.
• Četiri su velike otočne skupine: otoka Krka, Raba, Cresa i Lošinja.
• Osim četiri velika otoka, u Županiji postoji još nekolicina manjih otoka, ali i čitav niz
otočića.
• Unutar granica Županije ima više od šezdeset hridi i desetak grebena.
OBALA
Primorski dio (kopneno priobalje) može se raščlaniti na:
• liburnijsko priobalje,
• riječko priobalje i
• crikveničko-vinodolsko priobalje.
PLANINE
Gorski dijelovi obuhvaćaju šumovita prostranstva Gorskog kotara i gorske lance Učke i
Ćićarije.
U Primorsko-goranskoj županiji izdižu se najviši vrhovi:
• Bjelolasica 1.534 metra;
• Risnjak 1.528 metara;
27