Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

zamkama, omamljuju, obilježavaju ušnim markicama te ogrlicama s radio-odašiljačima. Na
taj se način prati njihovo kretanje, stanište, način života, prehrana, razmnožavanje te
trendovi populacije.
Najnovije metode omogućuju znanstvenicima upotrebu satelita te GPS i GSM komunikacije,
putem koje vrlo lako prate kretanje obilježene jedinke tijekom cijeloga dana. Sakupljanjem
izmeta te njegovom analizom dobiveni su točni podaci o prehrani. Izmet je također vrlo dobar
izvor podataka za genetička istraživanja. U tijeku je također i znanstveno istraživanje DNA
smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, koje će dati znanstveno najprihvatljivije podatke o brojnosti
populacije.
Prema posljednjim podacima, brojnost populacije u Hrvatskoj iznosi od 600 – 1000
jedinki. Trend populacije je u laganom rastu, a prirast je u Republici Hrvatskoj razmjerno
visok zbog povoljnih klimatskih uvjeta, dovoljne količine hrane u kojoj znatan udjel ima plod
bukve, te zbog činjenice da postojeće aktivnosti ljudi u staništu medvjeda ne ometaju
populaciju toliko da bi utjecale na njegove biološke potrebe.
Budući da je brojnost populacije medvjeda u Republici Hrvatskoj stabilna, na temelju
podataka o procjeni populacije koji se prikupljaju na godišnjoj razini, u Republici Hrvatskoj
dozvoljava se gospodarenje medvjedom. Sezona lova na medvjede u jednoj kalendarskoj
godini traje od 1. veljače do 30. travnja i od 15. listopada do 31. prosinca. Na razini
Hrvatske planira se ukupno godišnje izlučivanje iz populacije u rasponu od 10 do 15%
od ukupnog procijenjenog broja populacije.
Rasprostranjenost medvjeda u Republici Hrvatskoj, a posebno u Primorsko-goranskoj
županiji, zadovoljavajuća je i prikazana je na slici 7.
Slika 7: Rasprostranjenost medvjeda u Hrvatskoj
Izvor: Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2008.
122