IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
vrijednostima ruralnih područja (flora, fauna, geološka baština, krajobraz), kao i naznaka o<br />
prihvatnom kapacitetu, javne ustanove moraju dati svoj doprinos razvoju ruralnog turizma u<br />
Primorsko-goranskoj županiji, ali i učinkovitoj zaštiti prirodnih vrijednosti kao atrakcijske<br />
osnove turizma.<br />
Turizam – smjernice za naredno razdoblje<br />
‣ Poticati razvoj turizma na temeljima visokih ekoloških standarda uz poštivanje načela<br />
zaštite <strong>prirode</strong>.<br />
‣ Poticati povezivanje sektora turizma i zaštite <strong>prirode</strong> na lokalnoj, regionalnoj i<br />
državnoj razini.<br />
‣ Poticati jačanje konkurentnosti turističke ponude kroz promociju prirodne baštine.<br />
‣ Poticati uključivanje turističkog sektora u očuvanje, zaštitu i skrb vrijednih dijelova<br />
<strong>prirode</strong>.<br />
‣ Poticati razvoj eko i ruralnog turizma.<br />
‣ U strateške dokumente koji se odnose na razvoj turizma ugraditi odgovarajuće<br />
smjernice za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.<br />
‣ Procijeniti prihvatne kapacitete turističkih destinacija na način da omogućavaju<br />
očuvanje i održavanje prirodnih vrijednosti destinacije.<br />
‣ Poticati mjerenje utjecaja turizma na stabilnost eko-sustava.<br />
6.8. Promet<br />
Promet i izgradnja prometne infrastrukture imaju značajan utjecaj na populacije divljih<br />
životinja. Jedan od važnijih utjecaja je presijecanje migracijskih koridora prometnom<br />
infrastrukturom. Posebno su osjetljive velike zvijeri kojima je potreban velik teritorij za<br />
svakodnevne aktivnosti.<br />
Ugroza populacije medvjeda cestovnim prometom<br />
Znanstveno je utvrđeno da medvjedi, kako bi mogli normalno održavati svoje ekološke<br />
potrebe, u svom staništu podnose oko 10 kilometara cesta (prometnice i šumske ceste) na<br />
1000 hektara. Na području Gorskog kotara i Like broj prometnica više nego dvostruko<br />
premašuje taj omjer i iznosi približno 22 kilometra cesta na 1000 hektara. Iako su staništa<br />
medvjeda u Hrvatskoj relativno dobro očuvana i izgleda da medvjedi mogu podnositi ovako<br />
veliki pritisak cestovne infrastrukture, brojni slučajevi stradavanja ukazuju da se ovom<br />
problemu mora pridati velika pažnja.<br />
S ciljem očuvanja staništa velikih zvijeri, veliku pažnju i nadalje valja posvetiti izgradnji<br />
zelenih mostova na prometnicama koje neposredno utječu na fragmentaciju staništa.<br />
Autocesta kroz Gorski kotar ima utjecaj na kvalitetu staništa i mogućnosti kretanja svih<br />
životinja, pa tako i velikih zvijeri, ali se ipak smatra da je zbog velikog broja i duljine objekata<br />
na autocesti ipak osigurana dovoljna propusnost. Tako autocesta Bosiljevo-Rijeka na čak<br />
25% svoje ukupne duljine ima objekte preko kojih je moguć prijelaz, uključujući i jedan zeleni<br />
most (Dedin).<br />
Međutim, u Primorsko-goranskoj županiji ima i primjera gdje se prije izgradnje određene<br />
dionice autoceste nije izradila studija utjecaja prometnice na fragmentaciju staništa velikih<br />
zvijeri. Radi se o izgradnji autoceste Rupa–Rijeka, a za nju danas ne postoje podaci o<br />
njenom utjecaju na fragmentaciju staništa populacije medvjeda s Učke, za koju je u prošlosti<br />
zabilježeno da migrira prema Gorskom kotaru. Naime, grube su procjene da na<br />
prometnicama koje presijecaju koridore velikim zvijerima na svaka 2,5 kilometara ceste mora<br />
postojati barem jedan infrastrukturni objekt (zeleni most, vijadukt ili tunel), pa s obzirom da<br />
prije izgradnje nije napravljena studija, potrebno bi bilo pratiti stanje populacije i utjecaj već<br />
izgrađene autoceste na eventualnu fragmentaciju staništa kako bi se u slučaju potrebe<br />
129
Change language