Krajolici urušenih krških ponikvi Krajolici submediteranskih ponikvi Krajolici pretplaninskih i gorskih ponikvi i uvala – mrazišta Krajolici podzemnih krških prostora Meraške jame, Sovjak Breški dol, Kneždol, Kapitovac, Bezjakov dol, Ugorovo, Blaž, Sipin dolac, Praputnjarski dolac, Svinjski dolac i mnoge druge submediteranske ponikve Ceclje, V. Snežno, Viljska ponikva, Pribiniš, Lazac, Fratrovi dolci, Matić poljana, Kamerkin dol i mnoge manje ponikve i uvale Gorskog kotara (ponikve i uvale mogu se promatrati kao fizionomski različiti tipovi krajolika, ali sličnih ekoloških uvjeta – mrazišta, (Sijerković 2001) špilja Vrelo, Biserujka, Lokvarka, Bukovac pećina, Ledenica kod Mrkoplja i brojne druge špilje, jame i ponori u kršu urušene nekadašnje krške šupljine, a sada ponikve okomitih stjenovitih strana, geomorfološki i vegetacijski fenomen duboke reljefne uleknine – ponikve u krškom krajoliku primorja u kojima se često nakuplja deblja naslaga tla, mogu biti i šumovite, ali je onda u njima razvijena bogata mezofilna šumska vegetacija Često duboke šumovite ponikve i uvale travnatog ili stjenovitog dna, zbog izrazite temperaturne inverzije predstavljaju mrazišta sa specifičnom florom i vegetacijom, pretplaninska i montana smrekova šuma jedna je od posebnosti ovog tipa krajolika špilje, jame i ponori s kalcitnim ili ledenim tvorevinama (stalagmiti i stalaktiti), podzemne tekućice i stajaćice, ponornice napušteno pribježišta specifičnom živom svijetu, posebne točke u kršu potencijalno zanimljive (eko)turistima – Meraške jame često s travnjacima na dnu ili služe (nekoć) kao obrađeni dolci, ponekad u njima može biti izvor ili lokva pa su bili važni u vodoopskrbi na kršu, podrška izrazitom bogatstvu bioraznolikosti Predstavljaju jedan od najzanimljivijih površinskih pojava u kršu, izražen estetski moment i važnost u zaštiti prirodnih vrijednosti zbog dubinske zonacije i vegetacijskog fenomena ponikvi! krško podzemlje obiluje vodom i važno je u vodoopskrbi i pročišćavanju pitke vode, turističko značenje zasad skromno, omogućen razvitak endemičnog živog svijeta Meraške jame potrebno zaštititi, ponikva Sovjak nažalost uništena (odlagalište tekućeg industrijskog otpada!) u ponikve se odbacuje raznovrsni otpad, pa su npr. ponikve Viševac, Osojnica i Duplje pretvorene u odlagališta komunalnog otpada Zbog posebnih svojstava osjetljive su na ekološke poremećaje, ali većina zbog nepristupačnosti i udaljenosti zasad nije ugrožena sve veći pritisak zbog onečišćenja, turistima je dostupan tek manji dio, ostale posjećuju speleolozi, a najveći dio ih je zasad nepoznat i nedostupan 38
Krajolici s dominantnom ulogom slatkih voda Krajolici kontinentalnih riječnih dolina Krajolici kanjonskih udolina Gorskog kotara Krajolici flišnih udolina s tekućicama – primorskim rijekama i potocima Krajolici prirodnih jezera dolina Kupe, Kupice, Čabranke, Dobre Vražji prolaz - Zeleni vir, Kamačnik, V. i M. Belica dolina Rječine, klanjske Ričine, Sušačka Draga, Vinodol, Bašćanska kotlina, doline dobrinjskih potoka Vransko jezero na otoku Cresu kompozitne riječne doline, s aluvijalnim proširenjima i ponegdje gotovo kanjonskim suženjima, krški izvori, bogata šumska vegetacija, livade, oranice duboko usječene kanjonske doline sa stijenama i strmim stranama većim dijelom obraslim šumskom vegetacijom dosta raznoliki dolinski krajolici s tekućicama, mogu se dalje razvrstati u nekoliko podtipova, neki od njih su djelomično zamočvareni i obrasli specifičnim biljnim svijetom slatkovodno oligotrofno jezero – kriptodepresija, svrstano među svjetski poznata jezera kao hidrološki fenomen vrlo izražena ljepota krajolika (estetska funkcijaturizam!), bogatstvo živog svijeta, osobito vezanog uz čiste gorske vodotoke izražena estetska funkcija krajolika, bogat živi svijet nekada važni predjeli poljoprivredne proizvodnje primorja, danas bi trebali imati također turističku i rekreacijsku ulogu, biološki to su osebujne kontinentalne oaze primorja, posebnu ulogu imaju vodena i vlažna staništa rijetka u primorju korištenje prvenstveno kao vodoopskrbno područje, podrška bogatoj slatkovodnoj fauni i flori na inače gotovo bezvodnom otoku važni u turističkoj ponudi Gorskog kotara, vodni potencijal važni u turističkoj ponudi Gorskog kotara, izvori potencijalni resursi pitke vode, Kamačnik zaštićen kao značajni krajobraz! zbog blizine naselja i planiranih velikih infra-strukturnih izgradnji dosta ugroženi krajolici koji zahtijevaju detaljniju obradu uspostavljen strogi vodozaštitni režim, moguća opasnost onečišćenja zbog blizine glavne otočke prometnice Krajolici umjetnih slatkovodnih akumulacija akumulacije Gorskog kotara, Tribaljsko jezero, Valići, Ponikve na Krku poseban tip antropogenog krajolika često dobro uklopljen u prirodu, znatno se razlikuju osnovna funkcija je hidroakumulacija za potrebe proizvodnje električne energije ili potrebno je održavati zaštitne pojaseve oko akumulacija 39
- Page 1 and 2: I Z V J E Š Ć E O STANJU PRIRODE
- Page 3 and 4: SADRŽAJ: 1. Uvod ……………
- Page 5 and 6: 1. Uvod Prema članku 153. stavak 4
- Page 7 and 8: prirode u Primorsko-goranskoj župa
- Page 9 and 10: 1.3. Međunarodni sporazumi Ustavom
- Page 11 and 12: 1.5.1. Zakon o zaštiti prirode - i
- Page 13 and 14: infrastrukturnih objekata, odnošen
- Page 15 and 16: Uredba propisuje da se za ekološku
- Page 17 and 18: područjima, županijska skupština
- Page 19 and 20: Prema Zakonu o zaštiti prirode, po
- Page 21 and 22: Tablica 1: Udio površina regionaln
- Page 23 and 24: Voda, održavateljica života na kr
- Page 25 and 26: Područja krških ponikava i uvala
- Page 27 and 28: • flora višega bilja (cvjetnice
- Page 29 and 30: 3. Podaci o stanju prirode na podru
- Page 31 and 32: podnožje) velikim antropogenim zah
- Page 33 and 34: Krajolici šumskih kompleksa na kla
- Page 35: Krajolici velikih bujičnih udolina
- Page 39 and 40: Krajolici kamenjarskih pašnjaka ni
- Page 41 and 42: Krajolici malih kvarnerskih školja
- Page 43 and 44: Krajolici pješčanih žala 12 Uval
- Page 45 and 46: A Površinske kopnene vode i močva
- Page 47 and 48: Od primorskih travnjaka, najveće z
- Page 49 and 50: Zbog geografskih i klimatskih karak
- Page 51 and 52: Tablica 3: Pregled najznačajnijih
- Page 53 and 54: glavnih uzroka ovog fenomena. U pos
- Page 55 and 56: Najvažnija promjena koja se dogodi
- Page 57 and 58: 3.3. Divlje svojte Na području Pri
- Page 59 and 60: Izvor podataka: Izvješće o stanju
- Page 61 and 62: • Ljudske aktivnosti koje ugroža
- Page 63 and 64: Napuštanjem tradicionalne poljopri
- Page 65 and 66: flišnim područjima širi se invaz
- Page 67 and 68: 3.5. Zaštićena područja u Primor
- Page 69 and 70: U nastavku, na slici 3., prikazana
- Page 71 and 72: obrazloženje ili podlogu koja bi u
- Page 73 and 74: Kategorija zaštite SPOMENIK PRIROD
- Page 75 and 76: • proglašenje trajne zaštite na
- Page 77 and 78: • popisi vrsta i značajki podru
- Page 79 and 80: ‣ Brinuti o sigurnosti posjetitel
- Page 81 and 82: uslijed takvih uznemiravanja nerije
- Page 83 and 84: sjevernog rezervata nego u njemu. Z
- Page 85 and 86: Vegetacija na šumskom tlu je mjest
- Page 87 and 88:
Svjesni činjenice da špilja Lokva
- Page 89 and 90:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 91 and 92:
Pretjerani broj posjetitelja u ljet
- Page 93 and 94:
‣ Obaviti zaštitne radove na pos
- Page 95 and 96:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 97 and 98:
Ovaj zaštićeni spomenik parkovne
- Page 99 and 100:
4.31.1. Nacionalni park Risnjak i i
- Page 101 and 102:
Analiza zatečenog stanja zaštiće
- Page 103 and 104:
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mr
- Page 105 and 106:
Istaknuta značajka i karakteristik
- Page 107 and 108:
Županije i jedinica lokalne samoup
- Page 109 and 110:
6. Korištenje prirodnih dobara i z
- Page 111 and 112:
komponenti biološke i krajobrazne
- Page 113 and 114:
Poljoprivreda - smjernice za naredn
- Page 115 and 116:
6.3. Lovstvo Područje Primorsko-go
- Page 117 and 118:
I prilikom procjene brojnosti popul
- Page 119 and 120:
prostora koji životinja koristi. D
- Page 121 and 122:
Kao što je razvidno iz slike 7, na
- Page 123 and 124:
sastavnica bogatstva podmorja je sv
- Page 125 and 126:
‣ Poticati edukaciju ciljne skupi
- Page 127 and 128:
vrijednostima ruralnih područja (f
- Page 129 and 130:
županije, jer pregažene od automo
- Page 131 and 132:
Mijenjanje vodnog režima zbog razn
- Page 133 and 134:
posebnih mjera zaštite od požara
- Page 135 and 136:
Osim prigodnih publikacija, Ustanov
- Page 137 and 138:
Građanska udruga "Smokvarijska Lis
- Page 139 and 140:
9. Podaci o korištenju financijski
- Page 141 and 142:
upravljaju zaštićenim područjima
- Page 143 and 144:
10. Ocjena provedbe dokumenata o za
- Page 145 and 146:
Krš i podzemlje Šume More ‣ za
- Page 147 and 148:
‣ Provedba postupka zaštite za j
- Page 149 and 150:
opasnosti od uništenja prirodnih v
- Page 151 and 152:
12. Popis tablica i slika Popis tab
- Page 153 and 154:
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE UČKA L
- Page 155 and 156:
Domac, Radovan (1994): Flora Hrvats
- Page 157 and 158:
Prostorni plan Primorsko-goranske
- Page 159:
(1997): Vodič opatijskim parkovima