Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Unosom alohtonih, posebno egzotičnih vrsta riba u akumulacije (šaran, amur, patuljasti
somić, zlatovčica, dužičasta pastrva, babuška, sunčanica) doveden je pitanje opstanak
autohtonih vrsta, stoga se nameće potreba osnivanja ihtiološko-hidroloških rezervata koji bi
imali ulogu očuvanja osjetljivih autohtonih vrsta i njihovog genofonda. Slično je stanje,
primjerice, s potokom Kamačnikom, važnim staništem potočne pastrve, koji se poribljava
potočnom pastrvom i lipljenom, ali u njemu živi i problematična unesena dužičasta ili
kalifornijska pastrva.
Zakon o zaštiti prirode propisuje ugrađivanje mjera i uvjeta zaštite prirode u ribolovnogospodarske
osnove, a Zakonom je zabranjeno unošenje alohtonih vrsta u doprirodne i
prirodne vode, kao i prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa.
Slatkovodno ribarstvo – smjernice za naredno razdoblje
‣ Unaprijediti suradnju na zaštiti slatkovodnih ekosustava sa sportsko-ribolovnim
udrugama i društvima na području Primorsko-goranske županije.
‣ Poticati edukaciju ciljne skupine stanovništva o štetnosti unošenja alohtonih vrsta u
prirodna slatkovodna vodna tijela.
‣ Poticati formiranje ihtiološko-hidrološke rezervate kao uporišta za autohtone vrste
slatkovodnih riba.
‣ Istražiti mogućnosti uklanjanja alohtonih vrsta riba barem iz dijela slatkovodnih vodnih
tijela na području Primorsko-goranske županije.
6.5. Morsko ribarstvo
Zakon o morskom ribarstvu (NN 46/07) definira morsko ribarstvo kao gospodarenje
obnovljivim biološkim bogatstvima mora, a obuhvaća zaštitu, ribolov i uzgoj riba i drugih
morskih organizama.
Sukladno navedenom Zakonu, na području Republike Hrvatske postoje četiri vrste ribolova:
• gospodarski ribolov – djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti;
• mali ribolov – lov riba i drugih morskih organizama samo za osobne potrebe;
• sportski ribolov – lov riba i drugih morskih organizama u sportske svrhe;
• rekreacijski ribolov – lov riba i drugih morskih organizama u rekreacijske svrhe.
Prema podacima Statističkog ljetopisa Primorsko-goranske županije 2007., od 2000. godine
do danas, broj pravnih osoba uključenih u gospodarski ribolov, kao i „ribara obrtnika“ na
području Primorsko-goranske županije lagano raste. Broj brodova i brodica također lagano
raste, dok broj ribolovnih alata posljednjih godina iznosi: povlačne mreže – koće oko 170
komada, broj okružujućih mreža – plivarica raste (2002. bilo ih je 50 komada, a 2005. godine
289 komada), a broj potegača kreće se oko 70 komada.
Dužina jednostrukih i trostrukih mreža stajaćica izražena u metrima povećala se od 2002.
godine s 1.100.436 metara na 1.341.865 metara 2005. godine. Ulov ribe, rakova, mekušaca i
školjkaša 2006. godine iznosio je 5.665 tona. Godine 2004. zabilježen je manji ukupni ulov,
koji je tada pao na 3.991 tonu. Uzgoj ribe i školjkaša varira od 22 tone (2002. godine) do 55
tona (2005. godine).
Iz spomenutih podataka može se zaključiti da unatoč povećanim ribolovnim naporima nije
postignuto značajnije povećanje ukupnog ulova, što jednim dijelom zasigurno ukazuje na
činjenicu da je u akvatoriju došlo do djelomičnog iscrpljivanja ribljih zaliha.
Primorsko-goranska županija ima neobično raznoliko i vrijedno podmorje o kojemu mora
trajno skrbiti, jer je nedopustivo da dođe do njegove degradacije i uništenja. Jedna od
124