IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
‣ Razvijati svijest o važnosti očuvanja i zaštite krajobraza na županijskoj razini (jačati<br />
svijest lokalne zajednice o potrebi zaštite krajobraza i o krajobraznim vrijednostima).<br />
‣ Ukazivati na važnost očuvanja krajobraza kroz edukacijske aktivnosti, ankete o<br />
dosadašnjem tradicionalnom korištenju prostora, vrednovanju krajobraza kod<br />
različitih interesnih skupina stanovništva i slično.<br />
‣ Omogućiti uključivanje lokalnih stručnjaka u pitanja očuvanja i zaštite krajobraza.<br />
‣ Vrednovati i štititi krajobraze uključivanjem komponente kulturne baštine.<br />
3.2. Staništa<br />
Staništa su od presudne važnosti za očuvanje bioraznolikosti jer bez očuvanja prirodnosti ili<br />
održivog gospodarenja staništima na kojima obitavaju pojedine rijetke i ugrožene svojte ili<br />
tipovi biljnih i životinjskih zajednica ne može biti osiguran niti njihov opstanak na određenom<br />
području. Zbog svoje fizičko-geografske raščlanjenosti, Primorsko-goranska županija izdvaja<br />
se neobičnim bogatstvom raznolikih staništa. Nažalost, kao i drugdje u Hrvatskoj, velik dio<br />
raznolikih tipova staništa u Primorsko-goranskoj županiji vrlo je ugrožen, a neka su<br />
djelomično ili potpuno uništena ili im, pak, prijeti ugroza, što je sve izraženije, posebno u<br />
novije vrijeme, širenjem urbanih središta, turizma, industrijalizacije, infrastrukture ili<br />
promjenama u poljoprivrednoj praksi.<br />
Godine 2006. donesen je Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i<br />
rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06). Međutim,<br />
da bi se staništa očuvala i zaštitila, osim poštivanja Pravilnika, potrebno je zadovoljiti<br />
odredbe EU Direktive o staništima te uspostaviti ekološku mrežu. Ekološka mreža NATURA<br />
2000 ekološka je mreža na razini EU i pristupanjem EU bit će potrebno štititi sve tipove<br />
staništa iz Direktive o staništima (Direktiva Vijeća broj 1992/43EEZ od 21. svibnja 1992. o<br />
očuvanju prirodnih staništa i divljih životinja i biljaka), Rezolucije 4 Bernske konvencije, kao i<br />
staništa ugrožena na nacionalnoj razini. To povlači i obvezu uključivanja ugroženih i<br />
zaštićenih stanišnih tipova u prostorno-plansku dokumentaciju, sektorske planove<br />
gospodarenja i pojedine projekte, za što uvjete zaštite <strong>prirode</strong> izdaje nadležno Ministarstvo<br />
kulture.<br />
Za potrebe kartiranja staništa razvijena je Nacionalna klasifikacija staništa. Pomoću ključeva<br />
za pretvaranje moguće je tipove staništa iz nacionalne klasifikacije pretvoriti u europske<br />
standarde (primjerice CORINE ili EUNIS).<br />
Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske definira 11 glavnih klasa staništa, a one<br />
se dalje dijele na četiri razine tipova staništa. Svih 11 glavnih klasa staništa nalazi se i na<br />
području Primorsko-goranske županije:<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
H<br />
I<br />
J<br />
K<br />
Površinske kopnene vode i močvarna staništa<br />
Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine<br />
Travnjaci, cretovi i visoke zeleni<br />
Šikare<br />
Šume<br />
Morska obala<br />
More<br />
Podzemlje<br />
Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom<br />
vegetacijom<br />
Izgrađena i industrijska staništa<br />
Kompleksi.<br />
U nastavku slijedi kratka analiza svake pojedine klase staništa na prostoru Županije.<br />
46
Change language