Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

svojti provodi inspekcija zaštite prirode. Razlikuje se sakupljanje u komercijalne svrhe i
sakupljanje za osobne potrebe (rekreativno sakupljanje).
U nacionalnim parkovima te strogim i posebnim rezervatima sakupljanje divljih svojti nije
dopušteno. U ostalim zaštićenim područjima, ukoliko se utvrdi njihova ugroženost, vrste koje
je dozvoljeno sakupljati, kao i količine te način njihova sakupljanja, mogu se propisati
Pravilnicima o unutarnjem redu. U načelu je dozvoljeno sakupljanje za osobne potrebe
(rekreativno).
Zasad na terenu nisu zamijećena značajnija smanjenja populacija divljih svojti koje se
najviše sakupljaju, ali ovo područje zaštite prirode dosad niti nije pokriveno sustavnim
znanstvenim praćenjima.
U Primorsko-goranskoj županiji može se na temelju terenskih opažanja (i bez provedenog
prethodnog znanstvenog praćenja) ukazati da je situacija s pojedinim vrstama specifična,
primjerice sa zaštićenom vrstom – lovorolisnim ili vazdazelenim likovcem (Daphne laureola
L.). Ta vrsta ima najbogatije i najgušće populacije u reliktnim termofilnim šumama
mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa (Šugar i Trinajstić 1970), a masovno se
komercijalno sakuplja za potrebe izrade vijenaca i cvjetnih buketa u cvjećarstvu. Zbog slabe
sposobnosti oporavka, iz izdanaka nakon rezanja lovorolisni likovac gotovo je posve
iskorijenjen u šumama na području oko izvora Rječine, na padinama planina iznad
Grobničkog polja, na Učki, a vjerojatno i drugdje. Iako je svojta ranije bila uvrštena u
zaštićene biljne vrste koje se uopće nisu smjele brati, novim Pravilnikom o proglašavanju
divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) uvrštena je u skupinu zaštićenih
zavičajnih svojti koje se sada mogu komercijalno sakupljati uz dopuštenje Ministarstva
kulture.
Od ljekovitog bilja, primijećeno je neadekvatno sakupljanje pojedinih vrsta, primjerice
ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.), koja se nerijetko čupa čitava – s korijenom, čime se
otežava obnova izdanaka i čini nenadoknadiva šteta populacijama. Osim toga, ovakvo
iskorištavanje prirodnog resursa u direktnoj je kompeticiji s drugom privrednom granom, a to
je pčelarstvo, jer se takvim načinom sakupljanja znatno smanjuje pčelinja paša.
Gljivari koji se rekreativno bave sakupljanjem gljiva (ne u komercijalne svrhe) smatraju da
Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim nije opravdano
uvrštavanje nekih poznatih i jestivih vrsta gljiva – poput ožujke, debelonožne koprenke,
kraljevke, maglena, blagve i još nekih, u skupinu strogo zaštićenih zavičajnih svojti, jer ne
postoji dovoljno znanstveno argumentiranih podataka o njihovoj ugroženosti. Zbog toga
većina gljivara i dalje sakuplja sve vrste jestivih glijva, bez obzira na zakonsku zaštitu. Dio
gljivara i sakupljača gljiva nije niti upoznat sa statusom zaštite pojedinih vrsta, dok, s druge
strane, većina osoba u nadzornim službama zaštite prirode, kao i lugara u šumarijama nije
osposobljena za prepoznavanje strogo zaštićenih i zaštićenih svojti (ova tvrdnja vrijedi i za
ostale skupine zaštićenih organizama, a ne samo za gljive).
Sakupljanje gljiva u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., na području
Primorsko-goranske županije, djelomično je uređeno i internim pravilnicima šumarija,
odnosno Hrvatskih šuma. Šumarije naplaćuju ulazak gljivarima i beračima gljiva u šumski
revir, što dovodi do nezadovoljstva gljivara rekreativaca i članova gljivarskih društava, jer
moraju plaćati jednaku naknadu kao i berači gljiva u komercijalne svrhe.
Sakupljanje gljiva, biljaka i životinja – smjernice za naredno razdoblje
‣ Pravilnicima o unutarnjem redu propisati vrste divljih svojti, načine njihova sakupljanja
i količine koje je dozvoljeno sakupljati u zaštićenim područjima (osim nacionalnog
parka, strogog rezervata i posebnih rezervata).
126