Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Voda, održavateljica života na kršu otoka i priobalja, brzo ponire u podzemlje, ostavljajući na
površini tek oskudne vodene oaze poput krških lokvi. U krškom podzemlju buja specifičan,
tih, potpuno osebujan živi svijet s velikim brojem endemičnih vrsta i podvrsta.
Tradicionalna poljoprivreda kvarnerskih otoka sa svojom prestižnom granom, ovčarstvom,
još se održava, a s njom i posljednje populacije jedne od najugroženijih europskih ptica -
bjeloglavog supa. Specifičnost je kvarnerske populacije supova da gnijezde na liticama
neposredno iznad mora. Litice i goleti kvarnerskih otoka i priobalja čuvaju također endemičnu
floru i faunu, poput stenoendema velebitske degenije, modrog istarskog zvončića,
bodljikavog primorskog mekinjaka, rijetke paprati - kvarnerskog jelenka, svojstvene biljke
litica - dalmatinske zečine, endemičnih kukaca i puževa.
Otočna cjelina ima izrazite značajke mediteranske klime, a sastavljena je od dva niza otoka -
zapadnog s Cresom i Lošinjem i nekoliko manjih otoka, te istočnog s Krkom i Rabom te
manjim nenastanjenim otocima. Kvarnerski su otoci površinom i brojem stanovnika najveći
na Jadranu, a karakteristične gospodarske djelatnosti su turizam, ugostiteljstvo te djelomično
poljoprivreda i ribarstvo. Najveći naseljeni otoci Županije su Krk i Cres (svaki 406 km 2 ), zatim
slijede Rab (91 km 2 ) i Lošinj (75 km 2 ), a stalno naseljeni, ali površinom znatno manji otoci su
Unije (17 km 2 ), Ilovik (6 km 2 ) i Susak (4 km 2 ).
Cres i Lošinj građeni su od krednih vapnenaca i dolomita. Stalnim pritokom kišnice u
središnjem dijelu Cresa formiralo se Vransko jezero u jednoj od dolomitnih udolina. Sjeverni
dijelovi otoka, za razliku od srednjih i jugozapadnih predjela, imaju manje plodnog tla i
skromniju vegetaciju, što je rezultat utjecaja bure i kopnenih meteoroloških uvjeta.
Krk se sastoji od tri reljefno različita dijela. Na sjeveru je rijetko naseljena niska vapnenačka
zaravan. Središnji dio je najnaseljeniji i zauzima više od polovice površine otoka. Zbog
izmjene vapnenaca i dolomita, reljef je blago valovit i prekriven vegetacijom. Južni dio
zauzima otprilike trećinu površine otoka, od čega gotovo polovica otpada na 350-400 metara
visoku vapnenačku zaravan.
Rab je jedan od najnaseljenijih otoka i jedini s kontinuiranim porastom broja stanovnika. Otok
se sastoji od četiri uzdužne zone - dvije flišne i dvije vapnenačke. Izmjena propusnih i
nepropusnih stijena na otoku uvjetovala je nastanak brojnih izvora.
2.2. Sažeti prikaz prirodnih osobitosti Primorsko-goranske županije
GEOLOŠKA PODLOGA
Na raznolikoj geološkoj podlozi pojedinih dijelova Županije izmjenjuju se:
• karbonatne mezozojske i paleogenske stijene, paleozojski i trijaski klastiti,
• flišne stijene paleogena,
• proluvijalno-aluvijalni i jezerski sedimenti na kopnu,
• marinski sedimenti u podmorju.
Karbonatne stijene uglavnom su okršene; za njih je značajna površinska bezvodnost i
dubinsko protjecanje podzemnih voda. Po svojstvima se razlikuju vapnenci i dolomiti. Zbog
lakšeg trošenja, na dolomitima je razvijen umireniji i zaobljeniji reljef, a ti dijelovi su obično i
zeleniji. Vapnenci su najčešće okršeni s razvijenim površinskim i podzemnim krškim oblicima
(litice, škrape, kamenice, grohote, ponikve, speleološke pojave i dr.). Cjelovitost kompleksa
karbonatnih stijena u kontinentalnom dijelu Županije isprekidana je pojavama
vodonepropusnih stijena koje pripadaju klastičnim kompleksima paleozoika i trijasa.
25