(Pret)planinski šumski krajolici Gorskog kotara Gorski krajolici u graničnom području primorja veći broj vrhova i kosa u području pretplaninskih bukovih šuma (Bukova gora, Bačva, Janjičarski vrh, V. Višnjevica, V. Javornica, Mirkovica, Janjčarica, Jasenovica) Učka, dio Ćićarije, Obruč, Pliš, Tuhobić, Medveđak, Zagradski vrh vrhovi preko 1200 m nadmorske visine uglavnom obrasli pretplaninskom bukovom šumom, često strmih padina vrhovi djelomično obrasli primorskom bukovom šumom, djelomično goli, često s površinama travnatih padina (pašnjaci) uglavnom zaštitne funkcije šuma, a manje gospodarske, na udaljenim vrhovima ponegdje se još nalaze pjevališta ugroženog tetrijeba gluhana poljoprivredne aktivnosti znatno reducirane (paša, košnja), vrijednost područja za šumarstvo u nekim područjima izrazitija (“bijela bukva” na Učki i Ćićariji), specifičan i vrijedan biljni i životinjski svijet, estetski moment često izražen (prvorazredni vidikovci na Kvarner!) ali današnji antropogeni utjecaji na njih su zanemarivi) moguća ugroza istaknutih vrhova vojnim i komunikacijskim objektima, u posljednje vrijeme nešto se intenzivnije gospodari pretplaninskim šumama, ukoliko se previše otvori šumski sklop moguća je pojava erozije tla Telekomunikacijs ki objekti i radar na vrhu Učke, znatno smanjenje travnatih površina zarastanjem šumom i šikarom zbog napuštanja paše i košnje, učestali požari, erozija, ispaša poludivljih konja bez nadzora, izgradnja šumske ceste na Obruču prijeti nadiranjem offroad vozača koji ne poštuju propise zaštite <strong>prirode</strong>, žurno potrebna zaštita planine Obruč, Lisina zaštićena kao značajni krajobraz! Kontinentalni gorski šumski krajolici na karbonatima 9 veliki šumoviti prostori Gorskog kotara gorovit krški reljef obrastao pretežno šumama bukve i jele (pokriveni krš), unutar šume česte su šumarstvo, lovstvo, rekreacija, poljoprivredno korištenje laza gotovo je potpuno zamrlo šuma se intenzivno iskorištava, otvaraju se brojne šumske prometnice i vlake, šumske 9 Mogu se dalje raščlaniti na uže krajobrazne cjeline odnosno tipove i podtipove. 34
Krajolici šumskih kompleksa na klastitima Gorskog kotara Krajolici kontinentalnih vriština, bujadnica i šumaraka Gorski i brdski krajolici primorja (mediteranskomontanski krajolici) Šumski krajolici primorja – submediteran Krajolici šumovitih kompleksa otoka – submediteran razlikuju se dva podtipa prema nadmorskoj visini i vegetaciji (bukva ili jela) područje zapadnog dijela Grada Vrbovskog prema granici s Karlovačkom županijom Sisol i dijelovi južne Učke, Pliševica, Kamenjak, V. Tić, V. Stražište i brojni drugi predjeli priobalno područje od Brseča do Novog Vinodolskog Tramuntana, okolica Dobrinja, Dubašnica travnate šumske čistine – lazi blago valovit reljef s izrazitom vodnom mrežom i jarugama bogato obrastao šumom blago valovit reljef s plitkim ponikvama, šumarcima breza i hrastova i bujadnicma, “Kulissenlandschaft” česte ogoljele površine škrapari, mediteranskomontanski pašnjaci, vrhovi i padine obrasli šumom i šikarom (crni grab i hrastovi!) pretežno pošumljene padine i glavice od morske obale do 450 m nadmorske visine, obrasle su uglavnom submediteranskim šikarama i šumarcima vrlo slikoviti šumski krajolici na otocima, znatno se gospodarske šume, šuma jele s rebračom predstavlja jednu od najljepših šumskih zajednica Gorskog kotara slabije produktivno područje koje se danas koristi pretežno u šumarstvu, a manje za poljoprivredu ovi predjeli, nekad važni kao pasišta ovaca, danas su uglavnom zapušteni, neki se odlikuju izrazitim pejzažnim i estetskim vrijednostima uglavnom općekorisne funkcije šuma na kršu; uz naselja šumska vegetacija ima ulogu zaštitnog zelenila, na pojedinim mjestima unutar šumske vegetacije još se nalaze manje površine travnjaka što pridonosi biološkoj i krajobraznoj raznolikosti poseban način gospodarenja šumom – pedaljenje, uz čistine u procesu zarastanja zbog osjetljive geološke podloge pri šumarskim i građevinskim zahvatima treba paziti na eroziju i klizanje terena uglavnom prepušteno procesu prirodne sukcesije šumske vegetacije, što predstavlja gubitak biološke i krajobrazne raznolikosti učestali požari, erozija do kamenite podloge, danas ovi predjeli pokazuju snažnu tendenciju zarastanja šikarom čime se gubi bogata naslijeđena krajobrazna i biološka raznolikost šumski krajobrazi primorja su u širenju jer je izražen proces zarastanja svih tipova travnjaka šumskom vegetacijom, transformacija tradicijskog ruralnog krajolika, česti požari! tradicionalni silvo-pastoralni način 35
- Page 1 and 2: I Z V J E Š Ć E O STANJU PRIRODE
- Page 3 and 4: SADRŽAJ: 1. Uvod ……………
- Page 5 and 6: 1. Uvod Prema članku 153. stavak 4
- Page 7 and 8: prirode u Primorsko-goranskoj župa
- Page 9 and 10: 1.3. Međunarodni sporazumi Ustavom
- Page 11 and 12: 1.5.1. Zakon o zaštiti prirode - i
- Page 13 and 14: infrastrukturnih objekata, odnošen
- Page 15 and 16: Uredba propisuje da se za ekološku
- Page 17 and 18: područjima, županijska skupština
- Page 19 and 20: Prema Zakonu o zaštiti prirode, po
- Page 21 and 22: Tablica 1: Udio površina regionaln
- Page 23 and 24: Voda, održavateljica života na kr
- Page 25 and 26: Područja krških ponikava i uvala
- Page 27 and 28: • flora višega bilja (cvjetnice
- Page 29 and 30: 3. Podaci o stanju prirode na podru
- Page 31: podnožje) velikim antropogenim zah
- Page 35 and 36: Krajolici velikih bujičnih udolina
- Page 37 and 38: Krajolici s dominantnom ulogom slat
- Page 39 and 40: Krajolici kamenjarskih pašnjaka ni
- Page 41 and 42: Krajolici malih kvarnerskih školja
- Page 43 and 44: Krajolici pješčanih žala 12 Uval
- Page 45 and 46: A Površinske kopnene vode i močva
- Page 47 and 48: Od primorskih travnjaka, najveće z
- Page 49 and 50: Zbog geografskih i klimatskih karak
- Page 51 and 52: Tablica 3: Pregled najznačajnijih
- Page 53 and 54: glavnih uzroka ovog fenomena. U pos
- Page 55 and 56: Najvažnija promjena koja se dogodi
- Page 57 and 58: 3.3. Divlje svojte Na području Pri
- Page 59 and 60: Izvor podataka: Izvješće o stanju
- Page 61 and 62: • Ljudske aktivnosti koje ugroža
- Page 63 and 64: Napuštanjem tradicionalne poljopri
- Page 65 and 66: flišnim područjima širi se invaz
- Page 67 and 68: 3.5. Zaštićena područja u Primor
- Page 69 and 70: U nastavku, na slici 3., prikazana
- Page 71 and 72: obrazloženje ili podlogu koja bi u
- Page 73 and 74: Kategorija zaštite SPOMENIK PRIROD
- Page 75 and 76: • proglašenje trajne zaštite na
- Page 77 and 78: • popisi vrsta i značajki podru
- Page 79 and 80: ‣ Brinuti o sigurnosti posjetitel
- Page 81 and 82: uslijed takvih uznemiravanja nerije
- Page 83 and 84:
sjevernog rezervata nego u njemu. Z
- Page 85 and 86:
Vegetacija na šumskom tlu je mjest
- Page 87 and 88:
Svjesni činjenice da špilja Lokva
- Page 89 and 90:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 91 and 92:
Pretjerani broj posjetitelja u ljet
- Page 93 and 94:
‣ Obaviti zaštitne radove na pos
- Page 95 and 96:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 97 and 98:
Ovaj zaštićeni spomenik parkovne
- Page 99 and 100:
4.31.1. Nacionalni park Risnjak i i
- Page 101 and 102:
Analiza zatečenog stanja zaštiće
- Page 103 and 104:
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mr
- Page 105 and 106:
Istaknuta značajka i karakteristik
- Page 107 and 108:
Županije i jedinica lokalne samoup
- Page 109 and 110:
6. Korištenje prirodnih dobara i z
- Page 111 and 112:
komponenti biološke i krajobrazne
- Page 113 and 114:
Poljoprivreda - smjernice za naredn
- Page 115 and 116:
6.3. Lovstvo Područje Primorsko-go
- Page 117 and 118:
I prilikom procjene brojnosti popul
- Page 119 and 120:
prostora koji životinja koristi. D
- Page 121 and 122:
Kao što je razvidno iz slike 7, na
- Page 123 and 124:
sastavnica bogatstva podmorja je sv
- Page 125 and 126:
‣ Poticati edukaciju ciljne skupi
- Page 127 and 128:
vrijednostima ruralnih područja (f
- Page 129 and 130:
županije, jer pregažene od automo
- Page 131 and 132:
Mijenjanje vodnog režima zbog razn
- Page 133 and 134:
posebnih mjera zaštite od požara
- Page 135 and 136:
Osim prigodnih publikacija, Ustanov
- Page 137 and 138:
Građanska udruga "Smokvarijska Lis
- Page 139 and 140:
9. Podaci o korištenju financijski
- Page 141 and 142:
upravljaju zaštićenim područjima
- Page 143 and 144:
10. Ocjena provedbe dokumenata o za
- Page 145 and 146:
Krš i podzemlje Šume More ‣ za
- Page 147 and 148:
‣ Provedba postupka zaštite za j
- Page 149 and 150:
opasnosti od uništenja prirodnih v
- Page 151 and 152:
12. Popis tablica i slika Popis tab
- Page 153 and 154:
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE UČKA L
- Page 155 and 156:
Domac, Radovan (1994): Flora Hrvats
- Page 157 and 158:
Prostorni plan Primorsko-goranske
- Page 159:
(1997): Vodič opatijskim parkovima