Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Slika 6: Procijenjeni vučji čopori s prikazom broja jedinki
Napomena: granični čopori su prozirni
Izvor: Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2009. godini, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb, 2009.
Iako je vuk strogo zaštićen od 1995. godine, u Republici Hrvatskoj se zbog relativno
zadovoljavajućeg godišnjeg prirasta populacije, lovačkim društvima odobrava odstrel
na razini od nekoliko desetaka jedinki godišnje. Na temelju podataka prikupljenih s
terena, odluku o broju vukova koji se mogu odstrijeliti na godišnjoj razini donosi Povjerenstvo
za praćenje populacije velikih zvijeri Ministarstva kulture. U 2009. godini za čitavu Republiku
Hrvatsku odobren je odstrel od ukupno dvadeset i jednog vuka, a na području Županije za
njih šest.
Ris je teritorijalna vrsta, a veličina teritorija ovisi o količini plijena i gustoći populacije i znatno
se razlikuje za mužjake i ženke. Ovisno o tome, poznati raspon je od 10 km 2 do nekoliko
stotina km 2 , a u Hrvatskoj je prosječno oko 260 km 2 . U jednom teritoriju mužjaka moguće je
naći do tri teritorija ženki. Preklapanja teritorija odraslih životinja manja su, a dnevna kretanja
iznose od 3 do 30 kilometara. Glavna su im hrana parnoprstaši i veći glodavci, a sposobni su
uloviti plijen tri do četiri puta veći od njih samih. Kad ulove plijen, sljedećih dva do sedam
dana, ovisno o veličini plijena, u pravilu se vraćaju do istog sve dok ga ne pojedu.
Risovi su nekada bili rasprostranjeni po šumama diljem Europe, a u 18. i 19. stoljeću
istrijebljeni su iz većine europskih zemalja. Sačuvali su se samo u slabo naseljenim
područjima Finske, Skandinavije, Sibira, Poljske i Karpata, te u planinama Balkanskog
poluotoka (Kosovo, zapadna Makedonija, Albanija). U Hrvatskoj su posljednji primjerci
obitavali u području Gorskog kotara i Velebita, a onda su i u potpunosti nestali. No, godine
1973. kada je u Sloveniju reintroduciran ris (ukupno šest jedinki iz Slovačkih Karpata), ta je
velika zvijer spontanim premještanjem nakon gotovo jednog stoljeća ponovo pristigla u
Hrvatsku. U posljednjim se godinama bilježi pad brojnosti populacije, a zbog malog broja
životinja, načina života i predjela gdje risovi obitavaju, vrlo se malo zna o aktivnosti i veličini
120