Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

sastavnica bogatstva podmorja je svakako i njegov živi svijet, zbog čega su osnovana
zaštićena područja vrijedne prirodne baštine u podmorju – primjerice, akvatorij otoka Prvića,
Grgura i Golog. Posljednjih godina intenzivirane su i aktivnosti na državnoj razini za
proglašenje zaštite nad dijelom akvatorija u okruženju cresko-lošinjskog otočja. Također, veći
je broj podmorskih područja predložen za zaštitu Prostornim planom Primorsko-goranske
županije i prostornim planovima općina i gradova, ali se za potrebe proglašenja trajne zaštite
procedure još uvijek nisu pokrenule niti su započeta temeljitija istraživanja mora.
Prednost je takvih zaštićenih područja da se temeljnim dokumentima upravljanja,
prvenstveno pravilnicima o unutarnjem redu, mogu propisati načini izlova pojedinih morskih
organizama u zaštićenim podmorskim područjima, ili se čak njihov izlov može u određenom
vremenskom razdoblju i potpuno zabraniti. Na taj se način, koristeći raspoložive zakonske
mehanizme, zaštićena podmorska područja mogu pretvoriti u pribježišta i mrijestilišta
ugroženih morskih organizama odakle se oni mogu dalje širiti prema nezaštićenim
područjima.
Iako je problematika nedozvoljenih sredstava za izlov riba i ostalih morskih organizama u
potpunosti sankcionirana Zakonom o morskom ribarstvu (NN 46/97 i 48/05) i Zakonom o
zaštiti prirode, izvješća s terena ukazuju da nedozvoljen izlov morskih organizama na
području Primorsko-goranske županije nije u potpunosti iskorijenjen.
Pored velikog pritiska koji na morske organizme čine turisti nautičari (o čemu nema službeno
prikupljenih podataka i sustavnih znanstvenih i stručnih saznanja), uočen je i značajan
pritisak i od strane lokalnog stanovništva. Tako je, primjerice, tijekom 2008. godine Javna
ustanova Priroda zaprimila pritužbe lokalnih ribara o nedozvoljenom izlovu hobotnica u
rapskom akvatoriju (sredstvima za omamljivanje i tzv. „kukom“).
Zakon o morskom ribarstvu kuku za lov hobotnica ne smatra ribolovnim alatom i stoga se
ona smatra nedozvoljenom sredstvom. Također, Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje
naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima (NN 73/00) izrijekom u
članku 2. posebno sankcionira štete nastale lovom ribe i drugih morskih organizama uz
uporabu eksploziva, otrova, sredstava za omamljivanje ili drugim načinom ili sredstvom koji
su štetni za njihovo rasplođivanje.
Zakon o zaštiti prirode, osobito u člancima broj 4., 5., 52., 85. (stavak 2), 95. i 122. dotiče se
problematike nedozvoljenog izlova i uništavanja populacija divljih životinja. U načelu, prema
članku 183. Zakona o zaštiti prirode, inspektori zaštite prirode mogu nadzirati „radnje koje
mogu prouzročiti promjene i oštećenja na zaštićenoj prirodnoj vrijednosti ili drugom dijelu
prirode“, međutim u praksi, nadzor nad izlovom hobotnica i drugih morskih organizama
trebao bi biti sankcioniran prvenstveno Zakonom o morskom ribarstvu.
Morsko ribarstvo – smjernice za naredno razdoblje
‣ Utvrditi i posebno zaštititi područja mrijesta riba, osobito unutar zaštićenih i za zaštitu
predviđenih područja.
‣ Pratiti slučajni ulov i ubijanje zaštićenih morskih vrsta (morske kornjače, dupini,
periske, prstaci).
‣ Ispitati utjecaj nautičkog turizma na stanje populacija morskih organizama.
‣ Provoditi efikasniji nadzor nad izlovom riba i ostalih morskih organizama.
6.6. Sakupljanje gljiva, biljaka i životinja
Na području Primorsko-goranske županije najviše se od divljih svojti sakupljaju puževi, žabe,
gljive, šparoge i ljekovito bilje. Dozvole za sakupljanje zaštićenih biljaka, gljiva i njihovih
dijelova, te za hvatanje životinja, izdaje Ministarstvo kulture. Nadzor nad sakupljanjem divljih
125