Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Iz svega navedenog proizlazi da je jedna od najznačajnijih mjera za očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti kvarnerskih otoka održavanje ekstenzivnog ovčarstva i tradicionalne
poljoprivrede, a osnovni je preduvjet njenom održavanju i jačanju aktivno uklanjanje alohtone
divljači s otoka.
Također, uzgojno-selekcijski radovi na autohtonim pasminama ovaca od neposrednog su
značenja za njihovo očuvanje. U kontekstu zaštite prirode, ključno je revitalizaciji
tradicionalne poljoprivrede i stočarstva pristupiti holistički. Naime, u sam program
revitalizacije ključno je, između ostaloga, uvrstiti i očuvanje bioraznolikosti, i to na način da
se sustavno provode sljedeće aktivnosti:
• čišćenje i održavanje lokvi,
• krčenje i čišćenje travnjaka (mehaničkim uklanjanjem vegetacije, ali i vraćanjem stoke
na travnjake),
• vraćanje autohtonih pasmina magaraca (sjevernojadranski-istarski),
• smanjivanje upotrebe pesticida,
• zabrana sadnje alohtonih vrsta drveća, te
• zabrana postavljanja otrova u prirodu.
Boljoj promociji uzgoja autohtonih pasmina ovaca i razvoju otočne poljoprivrede pridonijelo bi
također i poticanje osnivanja zadruga za preradu i distribuciju otočnih proizvoda, zatim
efikasnija promidžba i certifikacija autohtonih poljoprivrednih proizvoda, izgradnja klaonica, te
rješavanje problema zbrinjavanja vune.
U posljednje vrijeme jača interes za ulaganja u obavljanje poljoprivrednih djelatnosti, što je
za očuvanje prirodnih vrijednosti ohrabrujuća činjenica. S jedne strane, navedena činjenica
može povoljno utjecati na očuvanje barem ponekih komponenti biološke i krajobrazne
raznolikosti. Međutim, s druge strane, to može predstavljati i određenu prijetnju, a posebno
ukoliko se dovoljno ne budu poštivali tradicionalni zasadi, a iz upotrebe uklonili otrovi i
pesticidi od kojih često stradaju ptice pjevice i ostale zaštićene vrste.
Nadalje, čest je slučaj da se u cilju okrupnjavanja poljoprivrednih površina i melioracije
zemljišta, a radi unapređenja vinogradarstva ili neke druge grane poljoprivrede, posljedično
ugrožavaju ili čak u potpunosti uništavaju rijetki tipovi staništa, kakvi su na primjer preostaci
poplavnih šumaraka s poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl) i zamočvareni
submediteranski travnjaci (as. Peucedano-Molinietum litoralis H-ić. 1963).
Zbog novijih trendova u poljoprivredi, takvih će primjera potencijalnog ugrožavanja prirodnih
vrijednosti na području Primorsko-goranske županije vjerojatno biti i u budućnosti. Međutim,
sam mehanizam procjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, koji je u hrvatsko
zakonodavstvo uveden 2007. godine, trebao bi omogućiti skladan i održiv razvoj
poljoprivrede, koji će s jedne strane zadovoljiti potrebe razvoja poljoprivrede, ali također i
očuvanja i zaštite bioraznolikosti koja nas okružuje.
Osvrt na pčelarstvo
Ozbiljna i zabrinjavajuća pojava zabilježena u posljednjih nekoliko godina ugibanje je pčela,
kojemu se zasad ne zna pravi uzrok. Nagađa se značajnija uloga parazita pčela – varoe
(Varroa destructor Anderson et Trueman), kao i neadekvatna uporaba pesticida. Ova pojava
mogla bi imati nesagledive posljedice po ukupnu bioraznolikost, jer je poznato da su pčele i
općenito opnokrilci glavni oprašivači biljaka cvjetnica. Poremećaj nemogućnosti oprašivanja
direktno utječe na količinu plodova biljaka, te je na taj način izražen snažan utjecaj na čitave
hranidbene lance i hranidbene mreže u kojima je jedna od komponenti i čovjek.
114