Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Kao što je razvidno iz slike 7, na području Primorsko-goranske županije postoje i
područja rasprostranjenosti medvjeda na kojima se njihova prisutnost smatra
nepoželjnom, a obuhvaća priobalje od Bakra cijelom Vinodolskom dolinom, te otok
Krk. Da bi se smanjila mogućnost dolaska medvjeda na obalu, a odatle i preplivavanjem
Vinodolskog kanala na otok Krk, u nepoželjnim područjima obitavanja treba naročito obratiti
pozornost da se u ta područja medvjed ne privuče hranom (smetlišta, hrana uz ceste i pruge
i dr.). U području nepoželjnog obitavanja medvjeda zabranjene su prihrane, a odstrel
medvjeda se odobrava posebnim dozvolama s osnovnim ciljem njihovog potpunog
uklanjanja.
Osim ranije spomenutog projekta praćenja stanja populacije velikih zvijeri u Republici
Hrvatskoj, radi smanjivanja štete na domaćoj stoci od velikih zvijeri 42 kontinuirano se provodi
i program donacije pastiraskih pasa tornjaka i električnih ograda, što je jedan od prioritetnih
zadataka Državnog zavoda za zaštitu prirode. Zavod također provodi i kampanju o uzimanju
životinja iz prirode i držanju životinja u zatočeništvu pod nazivom „Zaštita vrsta
komunikacijom o biološkoj raznolikosti – kampanja o uzimanju životinja iz prirode i držanje
divljih životinja u zatočeništvu“.
Lovstvo – smjernice za naredno razdoblje
‣ Ukloniti alohtonu divljač s kvarnerskih otoka.
‣ Poticati edukaciju članova lovačkih društava o problemima zaštite prirode i zaštićenim
vrstama (posebno pticama grabljivicama).
‣ Stvoriti preduvjete za još intenzivnije uključivanje lovačkih društva u programe
praćenja velikih zvijeri.
‣ Određivati odstrelnu kvotu medvjeda i ostale divljači na temelju stvarnog stanja.
‣ Efikasnije sankcionirati krivolov.
‣ Poticati tzv. foto-lov i promatranje divljih životinja u prirodnom okruženju.
6.4. Slatkovodno ribarstvo
Ribolov, uzgoj i zaštitu slatkovodnih riba regulira Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN
49/05). Temeljem Zakona o zaštiti prirode strogo su zaštićene pojedine vrste slatkovodnih
riba 43 , dok se ribolovne vrste nalaze na popisu zaštićenih divljih svojti i za njihov komercijalni
izlov potrebno je dopuštenje Ministarstva kulture.
Na području Primorsko-goranske županije djeluju tri sportsko-ribolovne udruge (SRU „Bajer“
Fužine, SRU „Lokvarka“ Lokve i SRU „Čabranka“ Čabar) i šest sportsko-ribolovnih društava
(SRD „Kamačnik“ Vrbovsko, SRD „Goran“ Brod na Kupi, SRD „Šaran“ Tribalj, SRD „Casting“
Rijeka, SRD „Rječina“ Rijeka i SRD „Šaran“ Vrana) čija je osnovna djelatnost unapređenje
sportskog ribolova na slatkim vodama s ciljem zaštite slatkih voda, povećanja ribljeg fonda,
obrazovanje i edukacija članstva, posebno mladeži, o pravilnom gospodarenju ribolovnim
vodama, organizacija i sudjelovanje na športskim natjecanjima, te ostale aktivnosti utvrđene
statutima udruga.
Unos alohtonih vrsta slatkovodnih riba u prirodne i umjetne slatke vode Primorsko-goranske
županije jedan je od značajnijih uzroka ugroženosti ekosustava slatkovodnih staništa na
ovom području. Na antropogene i druge promjene u zajednicama riba posebno je osjetljiva
autohtona potočna pastrva (Salmo trutta m. fario). Za održavanje autohtonih populacija
potočne pastrve posebno su značajni mali vodotoci u Gorskom kotaru, a posebno potoci koji
utječu u akumulacijska jezera.
42 Problem nije izražen na području Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije.
43 Šezdesetak vrsta u Republici Hrvatskoj nalazi se na popisu strogo zaštićenih divljih svojti, a dio
obitava i na području Primorsko-goranske županije.
123