Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

• Snježnik 1.505 metara;
• Učka 1.401 metar;
• Obruč 1.376 metara;
• najviši gorski vrh na kvarnerskim otocima - Gorice (648 metara) na otoku Cresu.
U Primorsko-goranskoj županiji postoje 73 vrha koji su viši od 1.250 metara.
VEGETACIJA
Klimazonalna vegetacija na prostoru Županije pripada isključivo šumama. Razlikujemo
nekoliko desetaka šumskih zajednica koje su bogato raščlanjene u nekoliko zona i
visinskih pojasa.
Na prostorima koji zbog ekoloških uvjeta nisu pokriveni šumom razvijene su zajednice:
• stijena,
• planinskih rudina,
• poplavnih i močvarnih staništa,
• cretova itd.
Ove nešumske zajednice imaju veliko prirodoznanstveno značenje, jer predstavljaju rijetke i
ugrožene tipove vegetacije i sadrže brojne endemične i reliktne vrste.
Livade i pašnjaci nastali su potiskivanjem šuma, a danas ih zbog napuštanja poljoprivrede
ponovo osvaja šumski svijet.
ZONALNO RAŠČLANJENJE VEGETACIJE
S obzirom na vegetacijsko raščlanjenje, na prostoru Županije, možemo razlikovati sljedeće
zone:
1) Zona zimzelenih šuma i makije hrasta crnike razvijena je na toplijim dijelovima
kvarnerskih otoka i isprekidano na liburnijskoj obali do Medveje.
2) Zona listopadne submediteranske vegetacije razvijena je na većem dijelu otoka
Krka, na sjevernim dijelovima otoka Cresa, te u najvećem dijelu primorja. Sastoji se
pretežno od degradiranih šuma i šikara bijelog graba i hrasta medunca, te od
kamenjarskih pašnjaka i livada.
3) Mediteransko-montani vegetacijski pojas sa šumama i šikarama crnoga graba i
posebnim tipovima kamenjarskih pašnjaka bogatog florističkog sastava. Prostire
se u visinskom rasponu od 450 – 900 m na padinama primorskog niza planina.
4) Zona umjereno vlažnih bukovih šuma prostire se na Učki i u najvećem dijelu
Gorskog kotara. Horizontalno i visinski raščlanjena je na nekoliko zajednica u kojima
je najzastupljenija bukva. Uz bukvu, u posebnom visinskom pojasu susreće se i jela.
Potiskivanjem šuma nastale su gorske livade i vrištine.
5) Zona umjereno vlažnih šuma hrasta kitnjaka i običnog graba obuhvaća rubne
dijelove Gorskog kotara prema kontinentu. Ovdje su zastupljene livade, bujadnice i
vrištine. Tlo je mjestimice pogodno za poljoprivredu.
6) Zona klekovine planinskog bora obuhvaća najviše dijelove Gorskog kotara. U ovoj
se zoni pored klekovine razvila i vegetacija stijena i planinskih rudina.
FLORA
Na razmjerno malom, ali ekološki raznolikom prostoru susreću se mediteranska i
eurosibirsko-sjevernoamerička regija sjevernog svijeta (holarktisa), a navedena različitost
regija uzrokuje veliko bogatstvo flore. Osnovne karakteristike flore Županije su sljedeće:
28