Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

kod Njivica, akumulacija Ponikve, Suha ričina bašćanska, te manje bujice na području
Vrbnika i Dobrinja), kao i vodne pojave otoka Raba u koje je uključen veći broj manjih bujica.
Vodno gospodarstvo svojim često vrlo opsežnim zahvatima na navedenim staništima u
slivovima prirodnih voda ima značajan utjecaj na stanje biološke i krajobrazne raznolikosti u
Primorsko-goranskoj županiji. Upravljanje vodama i zahvate na vodenim tijelima, na temelju
Zakona o vodama (NN 197/95), obavljaju Hrvatske vode, a Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva nadležno je tijelo državne uprave za vodno gospodarstvo.
Dosadašnja praksa uglavnom pokazuje da se kod izrade planskih dokumenata upravljanja
vodama te pri provođenju vodoprivrednih zahvata često nije dovoljno uzimala u obzir
komponenta biološke i krajobrazne raznolikosti, kao ni poštivanje obveze očuvanja prirodnih
vrijednosti. Pažnja je bila više usmjerena fizikalnim pokazateljima kakvoće voda, uređenju
vodotoka i drugih voda, te zaštiti od štetnih djelovanja voda.
Hrvatske vode djeluju na čitavom slivnom prostoru Republike Hrvatske, a za područje
Primorsko-goranske županije, odnosno za primorsko-goransko-istarske slivove, formirana je
posebna organizacijska jedinica: Vodnogospodarski odjel (VGO) Rijeka. Glavna je zadaća
Hrvatskih voda – VGO Rijeka priprema vodoprivredne osnove ili planova, organiziranje
zaštite od štetnoga djelovanja voda, osiguranje vodnih zaliha, planiranje razvoja
vodoopskrbe, kontrola korištenja voda, zaštita voda od zagađivanja, priprema i provođenje
planova zaštite, te organiziranje i vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava i
vodoprivredne dokumentacije.
Na području Primorsko-goranske županije najveći utjecaj vodnogospodarskih zahvata na
biološku i krajobraznu raznolikost očituje se pri zahvatima na upravljaju vodotocima i
korištenju izvora. Vodnogospodarski zahvati pri upravljanju vodotocima najčešće se sastoje
od izgradnje vodnih građevina za stabilizaciju obale, oblaganja obala kamenom,
izravnavanja i betoniranja korita i dr., što se sve, u pravilu, negativno odražava na biološku
raznolikost. Noviji primjeri takvih regulacija toka zahvati su na manjim vodotocima u Gorskom
kotaru (Velika voda, Kupica) i Rječini. U Parku prirode Učka kaptirani su gotovo svi mali
prirodni izvori, čime je znatno narušena biološka raznolikost ovih malih vodenih tijela na
kontaktu fliša i karbonata.
Vodnogospodarskih građevina ima i unutar zaštićenih područja. Lijepi primjeri su vodotok
Kamačnik s nekoliko betonskih pregradnih brana, a jedan od najzanimljivijih primjera je
Zeleni Vir s izgrađenom malom hidroelektranom i njezinim vodozahvatima. Vodozahvat u
Zelenom viru načinjen je u špiljskom vrelu davne 1921. godine.
Veliki utjecaj na mijenjanje vodnih prilika na šumskim i okolnim staništima nerijetko imaju i
aktivnosti vezane uz redovito održavanje šumskih sustava. Jedan od novijih primjera je
prolazak teških šumskih vozila kroz zamočvareno cretno područje izvorišta Križ potoka, gdje
su zbog prolaska šumskih vozila izdubljeni duboki kolotoci u mekanoj cretnoj podlozi
(Kranjčev). Na taj način narušen je vodni režim creta i ugrožena biljka okruglolisna rosika
(Drosera rotundifolia L.). Još jedan primjer narušavanja creta zbio se prije nekoliko godina u
značajnom krajobrazu Lisini. U predjelu Vodice (već ranije) kaptiran je jedini izvor, a prilikom
obnove betonske kaptaže, Hrvatske šume su teškim strojevima izrovale zamočvareno
područje malog creta u odvirku izvora, čime je učinjena velika šteta prirodnosti ovog malog
izoliranog močvarnog staništa u inače bezvodnom kršu Ćićarije.
Izgradnja novih vodnih građevina ili rekonstrukcija starih nerijetko povlači za sobom i
problem nekontroliranog širenja invazivnih vrsta, koje nastanjuju staništa kojima je narušena
prirodnost tla i vegetacije prilikom iskopa teškim strojevima. Nedavni primjer je izgradnja
vodnih građevina uz bujicu na Grobničkom polju između Podhuma i Jezera kod Zastenica,
kada se na svježe izrovanom tlu uz kanal proširila alergena i invazivna vrsta ambrozija
(Ambrosia artemisiifolia L.)
132