Krajolici zamočvarenih kontinentalnih područja Krajolici zamočvarenih područja otoka Krajolici cretova i tresetišta Poljoprivredni krajolici Gorskog kotara Poljoprivredni krajolici primorja i otoka Sušica kraj Gerova, jošici uz Dobru i druga manja močvarna područja u Gorskom kotaru Jezero na Krku, nekoliko velikih lokvi cret Trstenik, cret Ponikve kod Tršća, i drugi maleni ostaci cretova u Gorskom kotaru manja polja oko naselja: Delničko, Mrkopaljsko i druga polja Vrbničko polje, Pavlomir u Vinodolu i dr. akumulacije Gorskog kotara od onih u priobalju, pa prema tipu pošumljenosti obala predstavljaju dva različita krajobrazna tipa rijedak tip krajolika u Gorskom kotaru, tršćaci uz potok Sušicu, zamočvareni jošici u dolinama rijeka plitko eutrofno jezero okruženo močvarnom vegetacijom, zamočvarene lokve vlažne i močvarne površine obrasle specifičnom vegetacijom creta (mah tresetar!), Trstenik predstavlja jedan od najljepših ostataka nadignutog creta u Hrvatskoj! Pretežno ruralni krajolici oranice, manje površine vrtova i voćnjaci vinogradi, njive, oranice, manje površine vrtova po osobinama opskrbu vodom, sekundarno imaju i turističkorekreacijsku funkciju, bogatstvo bioraznolikosti (Lukač 1990, Plenković-Moraj 1998) podrška živom svijetu močvarnih staništa prvenstvena je vodoopskrbna uloga, osobita je vrijednost neobično bogat živi svijet (birdwatching) (Lukač 1990) kao posljednji preostaci oledbi (glacijacija) čuvaju reliktan biljni i životinjski svijet (Trinajstić 1973) važni u gospodarstvu Gorskog kotara, uglavnom se uzgaja krumpir važni u poljoprivrednoj proizvodnji, ponegdje izražen estetski moment krajolika postoje razni prijedlozi korištenja (izgradnja malih hidroakumulacija), ali je svakako potrebna određena zaštita zbog blizine industrijskog kompleksa Omišlja potreban stalni nadzor (monitoring), zbog mogućeg napuštanja vodozaštite prijeti ugroza, potrebna žurna zaštita! (Justić 1990) najugroženiji tip krajolika PGŽ, uzroci ugroženosti i nestajanja su izgradnja odvodnih kanala, isušivanje, izgradnja hidroakumulacija, prirodni uzroci izmjene vodnog režima cretova djelomično zapušteni, potrebna revitaliazcija i očuvanje plodnog tla neki predjeli prednjače u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji priobalja 40
Krajolici kamenjarskih pašnjaka nižih dijelova primorja i otoka Krajolici kamenjarskih pašnjaka brdskih i gorskih dijelova primorskih padina, uvala i grebena Krajolici pjeskovitih površina otoka Urbani krajolici Krajolici starih akropolskih primorskih gradića sjeverni i jugoistočni dio otoka Krka, Sv. Marko, veliki dijelovi otoka Cresa i Raba, dijelovi kopnenog priobalja dijelovi Učke, Ćićarije, Pliševica iznad Škalnice, Pliš-Grmada iznad Klane, travnate padine Obruča, Pliš kod Gornjeg Jelenja, travnate padine Tuhobića, Pleteno i dr. otok Susak, Srakane, Unijsko polje, Sv. Marak na otoku Krku Opatija, Rijeka, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi, Krk, Cres, V. Lošinj, Rab, Delnice…. Lubenice, Brseč, Mošćenice, Veprinac, Kastav gotovo identični pašnjacima na mediteranskomontanim dijelovima otoka – ogoljeni kameniti pašnjaci sa suhozidima, ponekom lokvom i mjestimice šikarama drače, pojedinačni drmuni prostrane travnate površine na padinama, uvalama i grebenima uglavnom zaravnjene ili terasaste pjeskovite površine s vinogradima i drugim poljoprivrednim kulturama Pretežno urbani krajolici gradovi i industrijska područja, turistički kompleksi, poseban podtip su prigradska naselja s vrtovima i okućnicama poseban tip urbanog krajolika neraskidivo povezan s ruralnim i prirodnim paša ovaca, pčelinja paša, estetski kontrast zelenim šumovitim dijelovima otoka ispaša stoke, pčelinja paša, vrlo važna područja krajobrazne i biološke raznolikosti neobično slikovit dio otočkog krajolika, izrazita estetska i turistička uloga, plodno tlo U njima živi glavnina stanovništva i gospodarstva naselja djelomično u izumiranju, ubrzano nestajanje ruralnih funkcija, velika turistička izraženi procesi erozije, zaslanjivanje tla, a djelomično i zarastanja šikarom danas je ispaša znatno smanjena, pa ovi krajolici zarastaju šumskom vegetacijom (napomena: zbog recentnog vrlo smanjenog antropogenog djelovanja na ovaj tip krajolika, možemo ga uvrstiti i u skupinu krških krajolika pod slabijim utjecajem čovjeka) velika opasnost od odnošenja pijeska erozijom, osobito na otoku Susku najviše ekoloških problema koncentrirano je u ovom tipu krajolika koji se i nezaustavljivo širi na nove prostore iznimni antropogeni (kulturni) krajolici u kojima se na najljepši način 41
- Page 1 and 2: I Z V J E Š Ć E O STANJU PRIRODE
- Page 3 and 4: SADRŽAJ: 1. Uvod ……………
- Page 5 and 6: 1. Uvod Prema članku 153. stavak 4
- Page 7 and 8: prirode u Primorsko-goranskoj župa
- Page 9 and 10: 1.3. Međunarodni sporazumi Ustavom
- Page 11 and 12: 1.5.1. Zakon o zaštiti prirode - i
- Page 13 and 14: infrastrukturnih objekata, odnošen
- Page 15 and 16: Uredba propisuje da se za ekološku
- Page 17 and 18: područjima, županijska skupština
- Page 19 and 20: Prema Zakonu o zaštiti prirode, po
- Page 21 and 22: Tablica 1: Udio površina regionaln
- Page 23 and 24: Voda, održavateljica života na kr
- Page 25 and 26: Područja krških ponikava i uvala
- Page 27 and 28: • flora višega bilja (cvjetnice
- Page 29 and 30: 3. Podaci o stanju prirode na podru
- Page 31 and 32: podnožje) velikim antropogenim zah
- Page 33 and 34: Krajolici šumskih kompleksa na kla
- Page 35 and 36: Krajolici velikih bujičnih udolina
- Page 37: Krajolici s dominantnom ulogom slat
- Page 41 and 42: Krajolici malih kvarnerskih školja
- Page 43 and 44: Krajolici pješčanih žala 12 Uval
- Page 45 and 46: A Površinske kopnene vode i močva
- Page 47 and 48: Od primorskih travnjaka, najveće z
- Page 49 and 50: Zbog geografskih i klimatskih karak
- Page 51 and 52: Tablica 3: Pregled najznačajnijih
- Page 53 and 54: glavnih uzroka ovog fenomena. U pos
- Page 55 and 56: Najvažnija promjena koja se dogodi
- Page 57 and 58: 3.3. Divlje svojte Na području Pri
- Page 59 and 60: Izvor podataka: Izvješće o stanju
- Page 61 and 62: • Ljudske aktivnosti koje ugroža
- Page 63 and 64: Napuštanjem tradicionalne poljopri
- Page 65 and 66: flišnim područjima širi se invaz
- Page 67 and 68: 3.5. Zaštićena područja u Primor
- Page 69 and 70: U nastavku, na slici 3., prikazana
- Page 71 and 72: obrazloženje ili podlogu koja bi u
- Page 73 and 74: Kategorija zaštite SPOMENIK PRIROD
- Page 75 and 76: • proglašenje trajne zaštite na
- Page 77 and 78: • popisi vrsta i značajki podru
- Page 79 and 80: ‣ Brinuti o sigurnosti posjetitel
- Page 81 and 82: uslijed takvih uznemiravanja nerije
- Page 83 and 84: sjevernog rezervata nego u njemu. Z
- Page 85 and 86: Vegetacija na šumskom tlu je mjest
- Page 87 and 88: Svjesni činjenice da špilja Lokva
- Page 89 and 90:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 91 and 92:
Pretjerani broj posjetitelja u ljet
- Page 93 and 94:
‣ Obaviti zaštitne radove na pos
- Page 95 and 96:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 97 and 98:
Ovaj zaštićeni spomenik parkovne
- Page 99 and 100:
4.31.1. Nacionalni park Risnjak i i
- Page 101 and 102:
Analiza zatečenog stanja zaštiće
- Page 103 and 104:
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mr
- Page 105 and 106:
Istaknuta značajka i karakteristik
- Page 107 and 108:
Županije i jedinica lokalne samoup
- Page 109 and 110:
6. Korištenje prirodnih dobara i z
- Page 111 and 112:
komponenti biološke i krajobrazne
- Page 113 and 114:
Poljoprivreda - smjernice za naredn
- Page 115 and 116:
6.3. Lovstvo Područje Primorsko-go
- Page 117 and 118:
I prilikom procjene brojnosti popul
- Page 119 and 120:
prostora koji životinja koristi. D
- Page 121 and 122:
Kao što je razvidno iz slike 7, na
- Page 123 and 124:
sastavnica bogatstva podmorja je sv
- Page 125 and 126:
‣ Poticati edukaciju ciljne skupi
- Page 127 and 128:
vrijednostima ruralnih područja (f
- Page 129 and 130:
županije, jer pregažene od automo
- Page 131 and 132:
Mijenjanje vodnog režima zbog razn
- Page 133 and 134:
posebnih mjera zaštite od požara
- Page 135 and 136:
Osim prigodnih publikacija, Ustanov
- Page 137 and 138:
Građanska udruga "Smokvarijska Lis
- Page 139 and 140:
9. Podaci o korištenju financijski
- Page 141 and 142:
upravljaju zaštićenim područjima
- Page 143 and 144:
10. Ocjena provedbe dokumenata o za
- Page 145 and 146:
Krš i podzemlje Šume More ‣ za
- Page 147 and 148:
‣ Provedba postupka zaštite za j
- Page 149 and 150:
opasnosti od uništenja prirodnih v
- Page 151 and 152:
12. Popis tablica i slika Popis tab
- Page 153 and 154:
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE UČKA L
- Page 155 and 156:
Domac, Radovan (1994): Flora Hrvats
- Page 157 and 158:
Prostorni plan Primorsko-goranske
- Page 159:
(1997): Vodič opatijskim parkovima