Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

4. Analiza stanja u zaštićenim područjima Županije
Jedna od prioritetnih aktivnosti koje je Javna ustanova Priroda započela na početku svoga
djelovanja je analiza zatečenog stanja zaštićenih prirodnih područja i pojedinačnih
zaštićenih prirodnih vrijednosti o kojima je dužna brinuti i upravljati.
U analizu zatečenog stanja uključeno je svih tridesetak zaštićenih područja, a radi njihovog
obilaska sačinjen je plan, koji je i ostvaren, najvećim dijelom tijekom mjeseca rujna, listopada
i studenog 2006. godine.
Osnovni cilj analize zatečenog stanja zaštićenih područja i pojedinačnih prirodnih
vrijednosti bio je utvrditi zatečeno postojeće stanje jer je od trenutka proglašenja
zaštite do današnjih dana za neka područja proteklo i nekoliko desetljeća, tako da su
se u tim područjima mogle očekivati znatne promjene uslijed nepostojanja adekvatne
skrbi i neuspostavljenog sustava upravljanja.
Neka od takvih područja, za koja već dugo nisu bili dostupni nikakvi podaci, ili je u njima bilo
moguće pretpostaviti postojanje spornih momenata o potrebi daljnje zaštite zbog nastalih
promjena tijekom proteklog vremena, djelatnici Javne ustanove Priroda obišli su zajedno s
Državnom komisijom za reviziju zaštićenih područja koju je 2006. godine oformilo
Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu prirode.
Dva su takva područja, između ostalog, značajni krajobraz Petehovac i značajni krajobraz
Lokvarsko jezero, za koja Ustanova nije posjedovala podatke da su zaštićena 27 . Osim toga,
razlike u odnosu na dokumentaciju koju je do 2006. godine posjedovala Županija postoje i za
još dva zaštićena područja u Upisniku Ministarstva kulture. Radi se o posebnom rezervatu
na otoku Krku, koji po podacima Ministarstva kulture osim područja Glavine – Mala luka
uključuje i otočić Zeču pored sjeveroistočne obale otoka Krka, te o posebnom rezervatu
proglašenom nad otočićem Prvićem, koji po podacima iz Upisnika uključuje i dio akvatorija
otočića Grgura.
Također, tijekom zajedničkog obilaska Državne komisije za reviziju zaštićenih područja i
Javne ustanove Priroda, utvrđeno je da neka od tih zaštićenih područja ili dijelova područja
više ne posjeduju obilježja zbog kojih bi ih bilo potrebno dalje štititi. Takva područja će biti,
vrlo vjerojatno, temeljem prijedloga Ministarstva kulture brisana iz Upisnika zaštićenih
područja, a jedan od takvih primjera je i dio posebnog rezervata Debela Lipa – Velika Rebar
iznad Lokava. Za takva područja bit će potrebno provesti postupke ukidanja zaštite sukladno
važećoj zakonskoj regulativi. Međutim, takve postupke Javna ustanova Priroda ne može niti
pokrenuti bez konačne odluke Državne komisije za reviziju zaštićenih područja.
Za sva ostala područja, za koja se pretpostavlja da ih i nadalje treba štititi, Javna ustanova
Priroda sačinila je obrazac prema kojemu se obilazio teren zaštićenih područja i na temelju
kojega se i danas prikupljaju podaci o zaštićenim područjima pod nadležnošću Ustanove.
Standardizirani obrazac sadrži sljedeće podatke:
• naziv zaštićenog područja,
• zemljovid područja s ucrtanim granicama,
• osnovni podaci o zaštićenom području (godina proglašenja, dokument o
proglašenju zaštite, površina, položaj, najveća i najmanja nadmorska visina,
najznačajniji predstavnici flore, najznačajniji predstavnici faune, vegetacija),
• obrazloženje proglašenja,
27 Zbog nedostatka podataka i spoznaja da se radi o zaštićenim područjima u vrijeme izrade prostornih
planova) nisu bila ubilježena u važeću prostorno-plansku dokumentaciju – Prostorni plan Primorskogoranske
županije (SN 14/00).
78