Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

usmenim predajama, ne manje važna tradicijska pasmina goveda Gorskog kotara bilo je
smeđe alpsko govedo – montafonac (Salopek, osobno priopćenje).
Važno je istaknuti da su se krajobrazi i biološka komponenta ekosustava razvijali i održavali
u skladu s utjecajima tradicijskog stočarstva; razvili su se zanimljivi i za očuvanje
bioraznolikosti važni međuodnosi između stoke i njihovih staništa. Bioraznolikost je ujedno
obogaćivana brojnim novim sastavnicama u odnosu na prvotnu klimazonalnu (šumsku)
vegetaciju.
Za poljodjelske ekosustave od velike je važnosti i razvoj pčelarstva, jer većina biljaka
cvjetnica direktno ovisi o oprašivanju pčelama i opnokrilcima. Pčelarstvo je u Primorskogoranskoj
županiji vrlo razvijeno, ali i vrlo ugroženo (pčelinji pašnjaci ljekovite kadulje /Salvia
officinalis L./, krškog i primorskog vriska /Satureja spp./ - ugroženi su zarastanjem, medenje
jele u Gorskom kotaru ugroženo je odumiranjem jelovih šuma, novija pojava umiranja pčela
uzrokovana je opasnim parazitom varoom itd.).
Kao što su već nepovratno iščezle neke pasmine domaćih životinja, sličnu sudbinu dijele i
brojne udomaćene sorte bilja. U novije vrijeme spoznala se njihova nezamjenjiva uloga u
(tradicionalnim) ruralnim i poljodjelskim ekosustavima te potencijal za budućnost na
poljodjelskom „eko-tržištu“. Upravo mnoge takve stare tradicijske sorte bilja od
nenadoknadive su važnosti u naporima za uspostavljanjem održivog načina poljoprivrede –
„eko-poljoprivrede“ u pojedinim tradicionalno poljodjelskim područjima Primorsko-goranske
županije. Primjeri u Županiji su, da spomenemo samo najvažnije, revitalizacija i očuvanje
autohtone sorte grožđa „Jarbola“, autohtone sorte kupusa „Brgujski kapuz“, starih sorti
voćaka, i još nekih povrtlarskih kultura. U Vinodolu se posebno nastoji revitalizirati autohtona
sorta smokve – „Vlahinja“. Vrbničko polje poznato je po uzgoju visokocijenjene sorte vinove
loze „Vrbničke žlahtine“.
„Brgujski kapuz“ je kupus velikih glavica koji raste u velikim i dubokim brgujskim dolcima.
Otporan je na bolesti i štetnike, tako da se ne prska, a njive na kojima se uzgaja gnoje se
samo stajskim gnojem. Godine 2006. organizirana je Prva brgujska kapuzijada, pučka
manifestacija kojom se ova autohtona sorta nastoji popularizirati i spasiti od zaborava i
uništenja.
Na području Primorja i Kvarnera uzgaja se nekoliko autohtonih sorti maslina. Tipične sorte su
„Rosulja“ (dobro uspijeva na otoku Krku), „Drobnica“ (također uglavnom na Krku, ali samo u
starim maslinicima, dok je u novijim nema), „Plominka“ (najraširenija na otoku Cresu) i druge.
Često se mogu pronaći stare lokalne sorte („Debela“, „Krčka“), koje su i najzanimljivije, ali i
najzahtjevnije sa stanovišta očuvanja lokalne bioraznolikosti.
Poljoprivredna proizvodnja u ruralnim dijelovima Županije treba se stoga u većoj mjeri nego
dosad temeljiti na uzgoju autohtonih sorti voća i povrća, kao i autohtonih pasmina životinja.
Okupljanje postojećih i potencijalnih poljoprivrednih uzgajivača uz očuvanje autohtonih
proizvoda, prepoznavanje, sakupljanje i revitalizacija autohtonih sorti i pasmina, očuvanje
autohtonih proizvoda, revitalizacija starih voćnjaka, maslinika, vinograda, povrtlarska
proizvodnja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, očuvanje tradicijskih travnjaka – sve su to
preduvjeti očuvanja udomaćenih zavičajnih svojti i promicanja „eko-poljoprivrede“.
Udomaćene zavičajne svojte - smjernice za naredno razdoblje:
‣ Poticati uzgoj autohtonih sorti bilja i pasmina životinja.
‣ Poticati revitalizaciju starih voćnjaka, maslinika i vinograda.
‣ Poticati tradicijsku poljoprivredu i povrtlarsku proizvodnju.
‣ Poticati revitalizaciju travnjaka.
‣ Poticati tradicionalno ovčarstvo, kozarstvo i pčelarstvo.
68