Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

3.3.1. Invazivne vrste
Dolazak invazivnih vrsta u nova geografska područja osobito se povećao naglim razvojem
prometa na globalnoj razini. Putovi širenja nepoželjnih invazivnih stranih organizama su
mnogostruki, raznoliki i najčešće nepredvidivi, baš kao i štetne posljedice koje prouzrokuju.
Neke od invazivnih vrsta postale su značajan problem i na području Primorsko-goranske
županije, kako u kopnenim ekosustavima, tako i u morskim. Balastne vode i obraštaj na
brodovima neki su od načina širenja invazivnih vrsta u moru, čemu se veća pažnja počela
pridavati tek u posljednje vrijeme.
Na biološku raznolikost mora izravan negativni utjecaj ima invazivna alga Caulerpa taxifolia.
U podmorju Primorsko-goranske županije zabilježena je najprije 1992. kod Malinske te 1996.
godine u akvatoriju Barbatskog kanala. Alga predstavlja opasnost po autohtone zajednice
morskog dna jer se brzo širi i snažno potiskuje raznolikost domaćih vrsta i zajednica na
prostoru na koji se naseli. Tijekom 1996. i 1997. učinjeni su prvi napori za uklanjanje alge, a
od 2004. alga više nije bila zabilježena u akvatoriju Primorsko-goranske županije. Smatra se
da su njenom nestanku najviše pridonijele niske temperature mora tijekom 2003. godine. Za
otkrivanje i kasniji nadzor alge zaslužni su članovi Društva za podvodne aktivnosti „Amfora“,
koji su se uključili u akciju iskorjenjivanja kaulerpe pod vodstvom stručnjaka Instituta za
istraživanje mora iz Splita.
Invazivna tropska alga Womersleyella setacea (Hollenberg) R.E. Norris naseljava područja s
izraženijom sedimentacijom i može izazvati negativne promjene na zajednicama pridnenih
organizama. Nalazi nove vrste u Kvarneru (primjerice kod rta Oštro/Kraljevica) potvrđuju
mogućnost da je Kvarnerski zaljev u zadnjem desetljeću postao povoljno područje u
Sjevernom Jadranu za naseljavanje indo-pacifičkih vrsta od kojih su neke i invazivne (Battelli
i Arko-Pijevac 2003). Alga Womersleyella setacea na području Kvarnera predmet je
istraživanja znanstvenika Prirodoslovnog muzeja Rijeka, a rezultati još nisu objavljeni.
U mjesecu studenom 2009. godine na području Kvarnera (uvala Lukovac na ostočnoj obali
Cresa) zabilježena je prisutnost invazivne tropske zelene alge Caulerpa racemosa. Alga
ozbiljno može ugroziti život u moru jer po dnu "plete" gustu mrežu koja ne propušta svjetlost
pa guši morsko dno i sprečava prisutnost ostalih vrsta na tom području. Budući da alge
nemaju prirodnih predatora u Jadranskom moru i nekontrolirano se šire čupanjem, bilo bi
nužno da stručnjaci predlože eventualne mjere iskorjenjivanja te da se u slučaju širenja alge i
na susjedna područja o tome odmah obavijeste meritorne institucije. Inače, alga je do danas
pronađena na području srednjeg i južnog Jadrana te kod Vrsara.
U slatkovodnim ekosustavima neke alohtone, namjerno ili slučajno ubačene vrste riba
ugrožavaju i istiskuju autohtone vrste. Jedan od poznatijih primjera na otocima i u priobalju je
ribica gambuzija (Gambusia affinis) koja se namjerno ubacuje u lokve s ciljem suzbijanja
komaraca. Nakon što se uspješno razmnoži, osim komaraca, uništava i ostali živi svijet u
lokvama.
U kopnenim ekosustavima invazivne vrste biljaka iz porodice glavočika jesu ambrozija
(Ambrosia artemiisifolia), neke vrste iz roda Conyza, Bidens, Galinsoga, kao i neke druge
vrste korova iz drugih biljnih porodica. Ambrozija ima najnegativniji utjecaj na ljude zbog
snažnih alergenih svojstava njezina polena, iako utjecaj nije tako izražen kao u
kontinentalnim dijelovima Hrvatske, gdje ambrozija postiže mnogo veće koncentracije. U
Primorsko-goranskoj županiji ambrozija se rasprostranila pretežno uz prometnice, na
nasutim mjestima i oko naselja. Opsežni građevinski radovi iza kojih ostaju prostrane nasute
i neuređene površine mjesta su gdje se ukorjenjuju mnoge invazivne vrste i odakle najčešće
počinje njihov put širenja. Doline rijeka i njihove obale, kao što su Kupa i Rječina, drugi su tip
staništa gdje se naseljavaju i šire invazivne vrste (Helianthus, Rudbeckia, Impatiens i dr.). Na
66