Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

zaštite, a kontinuirano se, ali sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, izvode radovi na
obnovi infrastrukture špilje.
Nažalost, za turističke špilje koje nisu zakonski zaštićene (Biserujka i Vrelo), Javna ustanova
Priroda nije imala cjelovit uvid u stanje podzemnih staništa, ali je za špilju Biserujku na otoku
Krku utvrđeno neadekvatno osvjetljenje koje pogoduje prekomjernom nakupljaju algi i
mahovina („Lampenflora“) u unutrašnjosti špilje.
U ostale nezaštićene speleološke objekte često nekontrolirano ulaze posjetitelji koji mogu
načiniti velike štete na špiljskim sustavima. Nerijetko pojedinci hvataju i odnose bogatu
endemičnu podzemnu faunu. U takvim je slučajevima unatoč zakonskoj zabrani i zaštiti
kompletne špiljske faune teško provoditi kontrolu nad podzemnim staništima.
Početkom 2009. godine, Ministarstvo kulture povjerilo je upravljanje i nadzor nad špiljama
Biserujka i Vrelo Javnoj ustanovi Priroda, pa se u sektoru turističkih špilja u Primorskogoranskoj
županiji u narednom razdoblju mogu očekivati pozitivni pomaci.
Također, neki zaštićeni i nezaštićeni speleološki objekti u vrlo su lošem stanju zbog
onečišćenja, kao što je slučaj s ponorom Gotovž kod Klane. U tijeku je realizacija projekta
sanacije kanalizacije naselja Klana, koje svoje otpadne vode ispušta izravno u ponor Gotovž.
Prije nekoliko godina zabilježeno je i onečišćenje zaštićenog geomorfološkog spomenika
Zametske špilje procjeđivanjem ugljikovodika s površine. Ova špilja bila je dugo godina
nelegalno odlagalište otpada, što je u međuvremenu sanirano, a otvor špilje zatvoren je
zaključanom željeznom rešetkom.
I Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom
Neke od korovnih vrsta i zajednica nažalost su potpuno iščezle s područja Primorskogoranske
županije (što je prvenstveno vezano uz promjene u poljoprivrednim djelatnostima).
Potrebno je razmišljati o njihovom „ex situ“ 15 očuvanju, eventualnoj reintrodukciji i mogućem
uključivanju u poljoprivredne prakse vezane uz ruralna područja, oživljavanje starih tradicija i
razvoj ruralnog turizma.
J Izgrađena i industrijska staništa
Ova su staništa najčešće izgubila najveći dio svoje prirodnosti te biljnog i životinjskog svijeta.
Dosad im se u zaštiti prirode nije pridavala gotovo nikakva pažnja. Ipak, razumnijim
gospodarenjem i „biološkim oplemenjivanjem“ takvih staništa moglo bi se mnogo postići na
zaštiti prirode i poboljšanju uvjeta života ljudi u izgrađenim i industrijskim središtima.
Smjernice za naredno razdoblje:
‣ Sustavno prikupljati podatke relevantne za očuvanje i zaštitu staništa te oformiti bazu
podataka o staništima Primorsko-goranske županije.
‣ Uključivati se u projekte zaštite staništa na europskoj i državnoj razni, a osobito
poticati takve projekte na regionalnoj i lokalnoj razini.
‣ Razvijati svijest o važnosti očuvanja i zaštite staništa na županijskoj razini (jačati
svijest lokalne javnosti o potrebi zaštite staništa zbog očuvanja živog svijeta).
‣ Ukazivati na važnost očuvanja staništa kroz edukacijske aktivnosti, provoditi ankete o
dosadašnjem tradicionalnom korištenju prostora kojim se utječe na održavanje
pojedinih tipova staništa i slično.
‣ Omogućiti uključivanje lokalnih stručnjaka u pitanja očuvanja i zaštite staništa.
‣ Vrednovati i štititi staništa uz uključivanje komponenti antropogenih aktivnosti.
15 „Ex situ“ očuvanje označava očuvanje sastavnica biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih
staništa.
58