Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Eruptivne stijene, koje najvjerojatnije pripadaju srednjem trijasu, nalaze se na vrlo malim
površinama kod Benkovca Fužinskog i Lepenice.
„Lesni“ otoci su Susak i Srakane, na kojima su na karbonatnoj podlozi nataložene debele
naslage pijeska čiji se postanak tumači eolskom teorijom (pijesak donesen djelovanjem
vjetra za vrijeme ledenih doba!).
TLA
Od 58 različitih tipova tla, usko vezanih uz geološku podlogu, klimu i vegetaciju, posebno se
ističu:
VODE
• plitka i kamenita tla, osobito u priobalju i na otocima (tla kamenjara, smeđa tla na
vapnencu),
• crvenice u ponikvama i udubljenima terena, i to osobito u nižim predjelima,
• rendzine i planinske crnice u gorskim predjelima,
• rankeri, lesivirana tla, podzoli, distrična smeđa tla u gorskim predjelima s mnogo
oborina,
• antropogena rigolana tla i antropogena tla na terasama,
• rijetki tipovi tla (hidromorfna tla, zaslanjena tla, sirozemi itd.).
Pojava površinskih vodotoka i stajaćih voda u Primorsko-goranskoj županiji u velikoj je mjeri
odraz geološke strukture područja, ali i izdašnosti oborina. Karakteristike voda su sljedeće:
• površinska bezvodnost i dubinsko protjecanje podzemnih voda na karbonatnim
okršenim stijenama,
• razgranata hidrografska mreža s površinskim vodotocima na vodonepropusnim
stijenama,
• rijeka Kupa - najznačajniji vodotok u Primorsko-goranskoj županiji,
• duboki krški izvori vokliškog tipa (Kupa, Kupica, Kamačnik),
• umjetne akumulacije - Lokvarsko jezero, jezero Križ, jezero Bajer te akumulacije
Lepenica i Potkoš, Driveničko jezero u Vinodolu,
• Vransko jezero na otoku Cresu - svjetski hidrološki fenomen,
• bašćanska Suha rečina (Vela rika) - jedini stalni površinski vodotok na jadranskim
otocima.
KLIMA
Klimatske prilike Županije vrlo su raznolike, jer reljefna barijera sjeverozapadnih Dinarida
sprečava jače utjecaje mora prema kontinentalnom zaleđu, ali i, sa suprotne strane, utjecaje
kontinentalnog zaleđa na primorje.
Mjesna klima najviše ovisi o nadmorskoj visini i blizini mora:
• mediteranska na kvarnerskim otocima i uz more (vruća ljeta, a kišno razdoblje
isprekidano u jeseni, zimi i u proljeće, godišnji prosjek oborina je 1.250 mm),
• submediteranska na primorskim padinama (temperature su nešto niže, osobito zimi,
a količine oborina nešto veće),
• kontinentalna u većem dijelu Gorskog kotara (klima je oštra, godišnje temperature
su niske, a količina oborina najveća je u Hrvatskoj – prosjek 3.600 mm, zimi u tim
područjima pada mnogo snijega).
26