IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Gorska šuma smreke<br />
Šuma jele s rebračom<br />
Pretplaninska šuma<br />
bukve<br />
Pretplaninska šuma<br />
smreke<br />
Klekovina planinskog<br />
bora<br />
Kulture borova (u<br />
Borovoj dragi jedina je<br />
prirodna sastojina crnog<br />
bora)<br />
Kulture smreke<br />
Uvale i mrazišta<br />
Gorskog kotara<br />
GP: vapnenac<br />
Na silikatnoj podlozi<br />
Gorskog kotara od<br />
Lokava preko<br />
Sungerskog luga i<br />
Zalesine do Ravne<br />
Gore<br />
GP: sitnozrni<br />
pješčenjaci, škriljevci,<br />
glinasti pješčenjak,<br />
sitnozrni konglomerat i<br />
pješčenjak krupnog<br />
zrna<br />
Pretplaninski dijelovi<br />
Gorskog kotara od<br />
1200-1400 m n.v.<br />
GP: vapnenac, dolomit,<br />
morenske akumulacije<br />
U dubokim ponikvama–<br />
mrazištima<br />
pretplaninskog pojasa<br />
Gorskog kotara<br />
GP: vapnenac<br />
Najviši vrhovi Gorskog<br />
kotara<br />
GP: vapnenac<br />
Kvarnerski otoci i<br />
priobalje, a vrlo rijetko<br />
u Gorskom kotaru<br />
GP: vapnenac i dolomit<br />
Gorski kotar<br />
GP: vapnenac i dolomit<br />
Proizvodnja<br />
najkvalitetnije deblje<br />
tehničke oblovine,<br />
stupova za vodove i<br />
prostornog drva za<br />
kemijsku preradu<br />
Proizvodnja<br />
najkvalitetnije<br />
tehničke oblovine,<br />
stupova za vodove i<br />
prostornog drva za<br />
kemijsku obradu<br />
Proizvodnja tehničke<br />
oblovine, drva za<br />
kemijsku preradu i<br />
zaštita tla<br />
Proizvodnja tehničke<br />
oblovine, stupova za<br />
vodove, prostornog<br />
drva za kemijsku<br />
preradu, zaštita tla<br />
Zaštita tla (planinski<br />
bor je zaštićena<br />
vrsta!)<br />
Uspostava autohtone<br />
vegetacije,<br />
proizvodnja<br />
celuloznog drva<br />
Proizvodnja tehničke<br />
oblovine, stupova za<br />
vodove, prostornog<br />
drva za kemijsku<br />
preradu<br />
grebenima, nakupljanje<br />
teških kovina u tlu<br />
Mogući napadi<br />
potkornjaka<br />
Sušenje jele i<br />
zakiseljavanje tla<br />
Izražen utjecaj snijega,<br />
moguća erozija tla<br />
Mogući napadi<br />
potkornjaka, sušenje<br />
smreke<br />
„Kisele kiše“ i pojava<br />
„kiselih magli“<br />
Sušenje bora, borov<br />
četnjak, gljivična<br />
oboljenja, učestali<br />
požari, izgorio veći dio<br />
prirodne borove šume u<br />
Borovoj dragi (Borovici)<br />
kod Podkilavca<br />
Snjegoizvale, napadi<br />
potkornjaka i puhova,<br />
problematična ekološka<br />
stabilnost i biološka<br />
raznolikost<br />
monokulture,<br />
zakiseljavanje tla<br />
Izvor podataka: Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, Rijeka <strong>2005.</strong> (neznatno<br />
izmijenjeno, 2009. mr.sc. Marko Randić)<br />
U šumama Gorskog kotara evidentna je pojava sušenja stabala, koja već nekoliko desetljeća<br />
predstavlja ozbiljan ekološki i gospodarski problem s posljedicama po prirodnu strukturu<br />
šuma, a posljedično i bioraznolikost. U godinama kada je opažano najveće sušenje jele,<br />
prema podacima Uprave šuma Delnice, utvrđeno je da je 97% stabala obične jele (koja je<br />
najosjetljivija vrsta četinjača) oštećeno, te da je jela najugroženija vrsta na području Županije.<br />
Smreka je također znatno oštećena, a ostale vrste drveća mnogo manje. Utvrđivanje uzroka<br />
propadanja šuma je predmet brojnih istraživačkih projekata. Unatoč brojnim dosadašnjim<br />
istraživanjima, još uvijek se ne znaju svi uzroci ove pojave, ali može se reći da gotovo nema<br />
teorije o propadanju šuma koja ne uključuje onečišćenje zraka („kisele kiše“), tla i vode kao<br />
54