Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

moglo pristupiti izgradnji zelenih mostova preko postojeće dionice. Prema informacijama
dobivenim iz poduzeća Autocesta Rijeka–Zagreb, u ovom se trenutku prikupljaju podaci o
eventualnim stradavanjima velikih zvijeri na i oko navedene dionice.
Pretpostavka je da će u budućnosti, a naročito uvođenjem instrumenata procjene
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, izgradnja zelenih mostova te tunela i vijadukata
koji se također smatraju mogućim prijelazima za životinje, biti zadovoljavajuća. Međutim,
uvođenjem koridora za divlje životinje u prostorno-plansku dokumentaciju zacijelo bi se na
mnogo efikasniji i za prirodu prihvatljiviji način moglo regulirati gospodarsko korištenje
prostora.
Ostale javne prometnice od državnog, županijskog ili lokalnog značaja također znatno
utječu na populacije medvjeda, jer se na njima često događaju prometne nezgode naletom
vozila na medvjede.
Posebno značenje također imaju šumske prometnice koje služe za gospodarenje šumama.
Budući da se na njima vozi relativno malim brzinama, na tim cestama opasnost od sudara sa
životinjama je relativno mala. Povoljno je ako su znatan dio vremena šumske prometnice
izvan redovite upotrebe, pa tvoreći sekundarni rub šume medvjedima pružaju mogućnost
dodatne prehrane.
Međutim, prometnice tu funkciju dobro ispunjavaju samo ako na njima nije dopušteno javno
korištenje, ali većina je šumskih prometnica danas otvorena za javni promet. Na taj način,
prometnice najčešće služe za krivolov, razne sakupljačke i turističke aktivnosti, nezakonito
odlaganje otpada ili off road vožnje kojima se uznemiravaju divlje životinje, uništavaju
vrijedna staništa ili rastjeruje plijen predatorima.
Ugroza populacije medvjeda željezničkim prometom
Unutar staništa medvjeda na području Županije prolazi željeznička pruga Karlovac-Rijeka u
dužini od 143,4 kilometra. Iako pruge ne predstavljaju zapreku kretanju medvjeda, danas
veliki broj medvjeda stradava na pruzi (čak 70% mortaliteta medvjeda od prometa), a osobito
su opasni usjeci i otvori tunela.
Na željezničkoj pruzi Karlovac–Rijeka postoji nekoliko crnih točaka na kojima najviše
stradavaju medvjedi. Radi se o dionicama kod Plasa te o dijelu pruge Hreljin - Fužine, koje
se nalaze u usjecima ili imaju najveći broj vijadukata. Često stradavanje zabilježeno je i
između Zlobina i Drivenika gdje se prije nekoliko godina prevrnuo vagon sa žitom. Budući da
na tom mjestu danas raste pšenica, nerijetko se događa da u potrazi za hranom, tu dionicu
pruge često posjećuju medvjedi.
Jedna od značajnijih činjenica koja doprinosi nemogućnosti smanjivanja učestalog
stradavanja medvjeda u željezničkom prometu jest i nepostojanje zakonskih odredbi kojima
se definira obveza prijavljivanja stradavanja medvjeda na prugama, pa se podaci o mjestima
i načinu stradavanja često ne evidentiraju.
Ugroze za ostale populacije divljih životinja
Prometnice svih kategorija mjesta su stradavanja i drugih vrsta životinja. Lokalno, u vrijeme
mriješćenja, stradavaju osobito vodozemci pri prijelazu prometnica u potrazi za vodenim
tijelom pogodim za mriješćenje. Osim pojedinačnih nalaza pregaženih vodozemaca na
prometnicama, mogu se locirati mikrolokacije s masovnijim stradavanjima. Tako žabe
krastače (Bufo bufo L.) stradavaju, primjerice, u proljeće, pri prijelazu lokalne prilazne
prometnice za upravnu zgradu Nacionalnog parka Risnjak, koja prolazi neposredno uz
umjetno jezerce. To zasigurno nije usamljen slučaj na području Primorsko-goranske
130