IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda

More documents

Recommendations

Info

• kontinentalno, planinsko i sredozemno biogeografsko područje isprepliću se na razmjerno malom prostoru; • floristički jedan od najbogatijih dijelova Hrvatske; • ugrožene krupne vrste sisavaca, divljih zvijeri i rijetkih ptica; • brojni endemi i relikti svojstveni za područje Županije; • genetski resursi očituju se u nizu autohtonih tradicijskih sorti i pasmina kulturnog bilja i životinja; te • mnogobrojne vrste i područja značajni za Nacionalnu ekološku mrežu i europsku mrežu NATURA 2000. 30
3. Podaci o stanju prirode na području Primorsko-goranske županije s analizom ugroženosti i smjernicama za zaštitu 3.1. Krajobrazi Primorsko-goranska županija odlikuje se izrazitom krajobraznom raznolikošću. U Izvješću o stanju okoliša iz 2002. godine prepoznato je više od 50 osnovnih tipova krajobraza u Primorsko-goranskoj županiji, te su izdvojeni značajniji primjeri, osnovne značajke svakog tipa, osnovne funkcije krajobraza, kao i njihova ugroženost, odnosno trendovi promjena. Osnovni problemi ostali su do danas uglavnom nepromijenjeni, a uočeni nepovoljni trendovi u krajobrazima i dalje se nastavljaju. Tablica o krajobrazima Primorsko-goranske županije, objavljena u Izvješću o stanju okoliša iz 2002. godine, za potrebe ovog Izvješća nadopunjena je novijim podacima i pokazuje aktualno stanje u krajobrazima (tablica 2.). Gorski kotar te unutrašnjost otoka i priobalja kao tipično ruralna područja, izdvajaju se kao najnenaseljeniji dijelovi Primorsko-goranske županije i pripadaju među najrjeđe naseljena područja Republike Hrvatske. Također, u tim je područjima struktura stanovništva izrazito nepovoljna, jer je u brojnim selima i zaselcima, ukoliko nisu potpuno napušteni, ostalo uglavnom starije stanovništvo, pa su čitavi predjeli u procesu socijalnog i ekonomskog odumiranja, što se vrlo nepovoljno odražava na sliku krajobraza. Problem depopulacije među najznačajnijim je čimbenicima koji mogu utjecati na razvoj krajobraza. To je i osnovni razlog zbog kojeg bi oblici turizma prijateljski prirodi (eko i ruralni turizam) mogli biti značajni za njihovu obnovu. Brojna sela i zaselci, kao sastavni dijelovi ruralnog krajobraza, od kojih su mnogi zapušteni ili napola zapušteni s uglavnom starijim stanovništvom, vape za obnovom i pokretanjem određenih gospodarskih aktivnosti. Stoga se, primjerice, ruralni turizam nameće kao vrlo prihvatljiva i obećavajuća opcija. Od zaštićenih područja i područja koja su planirana za zaštitu prostornim planovima, najviše uvjeta za razvitak ruralnog turizama ima dolina rijeke Kupe, premda bi i neki drugi za zaštitu predviđeni predjeli također mogli biti turistički vrlo atraktivni. Nadalje, poticajna sredstva u poljoprivredi mogla bi također odigrati značajnu ulogu u revitalizaciji zapuštenih ruralnih područja i krajobraza. Zaštićena područja trebala bi odigrati važnu ulogu u zaustavljanju propadanja brojnih naslijeđenih vrijednosti i značajki ruralnog krajobraza, iščezavanja bujnih i raznolikih cvjetnih livada košanica, pašnjaka i ostalih tipova travnjaka koji sada zarastaju šumom i šikarom, iščezavanja genetskih vrijednosti i raznolikosti lokalnih autohtonih pasmina i sorti životinja i biljaka, te iščezavanja cijelih biocenoza (životnih zajednica) s brojnim biološkim vrstama,. Zaštićena područja mogla bi i trebala postati svojevrsna središta očuvanja tradicionalnih ruralnih aktivnosti koje štite naslijeđene tipove krajobraza. Tako bi se , primjerice, u zaštićenim područjima, osim tradicionalne poljoprivrede, moglo poticati korištenje tradicionalnih vještina, znanja, obrta i sličnih aktivnosti, kao što se to već sada djelomično provodi u Nacionalnom parku Risnjak i Parku prirode Učka. Krajobraz se prema definiciji Europske konvencije o krajobrazima označuje (usp. Odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, NN 12/02) kao „određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika“. Zbog činjenice da se krajobrazi mogu razvijati pod snažnim antropogenim utjecajima, planiranje prostora ima osobito značenje u oblikovanju krajobraza. Za razvitak idealnog kulturnog krajobraza, od presudne važnosti bio bi uravnoteženi odnos očuvanosti prirodnih elemenata krajobraza i čovjekove intervencije. Zbog velike doze subjektivnosti u postupku vrednovanja krajobraza, za prirodne, a posebno za kulturne krajobraze, nije jednostavno načiniti popis prioriteta u smislu njihovog izdvajanja 31
Page 1 and 2: I Z V J E Š Ć E O STANJU PRIRODE
Page 3 and 4: SADRŽAJ: 1. Uvod ……………
Page 5 and 6: 1. Uvod Prema članku 153. stavak 4
Page 7 and 8: prirode u Primorsko-goranskoj župa
Page 9 and 10: 1.3. Međunarodni sporazumi Ustavom
Page 11 and 12: 1.5.1. Zakon o zaštiti prirode - i
Page 13 and 14: infrastrukturnih objekata, odnošen
Page 15 and 16: Uredba propisuje da se za ekološku
Page 17 and 18: područjima, županijska skupština
Page 19 and 20: Prema Zakonu o zaštiti prirode, po
Page 21 and 22: Tablica 1: Udio površina regionaln
Page 23 and 24: Voda, održavateljica života na kr
Page 25 and 26: Područja krških ponikava i uvala
Page 27: • flora višega bilja (cvjetnice
Page 31 and 32: podnožje) velikim antropogenim zah
Page 33 and 34: Krajolici šumskih kompleksa na kla
Page 35 and 36: Krajolici velikih bujičnih udolina
Page 37 and 38: Krajolici s dominantnom ulogom slat
Page 39 and 40: Krajolici kamenjarskih pašnjaka ni
Page 41 and 42: Krajolici malih kvarnerskih školja
Page 43 and 44: Krajolici pješčanih žala 12 Uval
Page 45 and 46: A Površinske kopnene vode i močva
Page 47 and 48: Od primorskih travnjaka, najveće z
Page 49 and 50: Zbog geografskih i klimatskih karak
Page 51 and 52: Tablica 3: Pregled najznačajnijih
Page 53 and 54: glavnih uzroka ovog fenomena. U pos
Page 55 and 56: Najvažnija promjena koja se dogodi
Page 57 and 58: 3.3. Divlje svojte Na području Pri
Page 59 and 60: Izvor podataka: Izvješće o stanju
Page 61 and 62: • Ljudske aktivnosti koje ugroža
Page 63 and 64: Napuštanjem tradicionalne poljopri
Page 65 and 66: flišnim područjima širi se invaz
Page 67 and 68: 3.5. Zaštićena područja u Primor
Page 69 and 70: U nastavku, na slici 3., prikazana
Page 71 and 72: obrazloženje ili podlogu koja bi u
Page 73 and 74: Kategorija zaštite SPOMENIK PRIROD
Page 75 and 76: • proglašenje trajne zaštite na
Page 77 and 78: • popisi vrsta i značajki podru
Page 79 and 80:
‣ Brinuti o sigurnosti posjetitel
Page 81 and 82:
uslijed takvih uznemiravanja nerije
Page 83 and 84:
sjevernog rezervata nego u njemu. Z
Page 85 and 86:
Vegetacija na šumskom tlu je mjest
Page 87 and 88:
Svjesni činjenice da špilja Lokva
Page 89 and 90:
Program zaštite, održavanja i oč
Page 91 and 92:
Pretjerani broj posjetitelja u ljet
Page 93 and 94:
‣ Obaviti zaštitne radove na pos
Page 95 and 96:
Program zaštite, održavanja i oč
Page 97 and 98:
Ovaj zaštićeni spomenik parkovne
Page 99 and 100:
4.31.1. Nacionalni park Risnjak i i
Page 101 and 102:
Analiza zatečenog stanja zaštiće
Page 103 and 104:
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mr
Page 105 and 106:
Istaknuta značajka i karakteristik
Page 107 and 108:
Županije i jedinica lokalne samoup
Page 109 and 110:
6. Korištenje prirodnih dobara i z
Page 111 and 112:
komponenti biološke i krajobrazne
Page 113 and 114:
Poljoprivreda - smjernice za naredn
Page 115 and 116:
6.3. Lovstvo Područje Primorsko-go
Page 117 and 118:
I prilikom procjene brojnosti popul
Page 119 and 120:
prostora koji životinja koristi. D
Page 121 and 122:
Kao što je razvidno iz slike 7, na
Page 123 and 124:
sastavnica bogatstva podmorja je sv
Page 125 and 126:
‣ Poticati edukaciju ciljne skupi
Page 127 and 128:
vrijednostima ruralnih područja (f
Page 129 and 130:
županije, jer pregažene od automo
Page 131 and 132:
Mijenjanje vodnog režima zbog razn
Page 133 and 134:
posebnih mjera zaštite od požara
Page 135 and 136:
Osim prigodnih publikacija, Ustanov
Page 137 and 138:
Građanska udruga "Smokvarijska Lis
Page 139 and 140:
9. Podaci o korištenju financijski
Page 141 and 142:
upravljaju zaštićenim područjima
Page 143 and 144:
10. Ocjena provedbe dokumenata o za
Page 145 and 146:
Krš i podzemlje Šume More ‣ za
Page 147 and 148:
‣ Provedba postupka zaštite za j
Page 149 and 150:
opasnosti od uništenja prirodnih v
Page 151 and 152:
12. Popis tablica i slika Popis tab
Page 153 and 154:
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE UČKA L
Page 155 and 156:
Domac, Radovan (1994): Flora Hrvats
Page 157 and 158:
Prostorni plan Primorsko-goranske
Page 159:
(1997): Vodič opatijskim parkovima
show all

IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda