Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

Najvažnija promjena koja se dogodila 2006. godine na zaštiti prirodne baštine u moru bilo je
proglašenje privremene zaštite dijela mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u kategoriji
posebnog rezervata – rezervata u moru.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN broj 14/00), ovo područje bilo je
predloženo za zaštitu pod imenom Morski rezervat dupina – dio Kvarnerića uz otoke Lošinj i
Cres, ali u kategoriji značajnog krajobraza. Iako bi se iz naziva predloženog rezervata dalo
zaključiti da je područje vrijedno samo zbog obitavanja populacije dobrog dupina (Tursiops
truncatus), značajno je naglasiti da područje cresko-lošinjskog akvatorija obiluje i mnogim
drugim prirodnim vijednostima i specifičnostima. U području predloženom za zaštitu također
se često opaža i glavata želva (Caretta caretta), a ono osim toga uključuje i zaklonjene
obalne vode s razvijenom zajednicom morske cvjetnice (Posidonia oceanica). Također je
evidentirano i oko 185 vrsta ornitofaune. Osim prirodnih vrijednosti, ovo područje ima i
nekoliko vrijednih arheoloških nalazišta, kao što su npr. arheološki lokalitet kod Orjula i
nalazište kipa Apoksiomena.
Predloženo područje također je ušlo u Prijedlog Nacionalne ekološke mreže, koji je Državni
zavod za zaštitu prirode izradio u svibnju 2005. godine, a Sabor usvojio 2007. (Uredba o
proglašenju ekološke mreže, NN 109/07), te se kao takvo može smatrati potencijalnim
područjem koje će postati sastavnim dijelom ekološke mreže EU "NATURA 2000".
Međunarodni Sporazum o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom
Atlantskom području (ACCOBAMS) također je prepoznao ovo područje kao jedno od kritičnih
staništa za dupine u Sredozemlju, te ga je kao takvo uvrstio u prioritete za zaštitu.
Trenutna situacija oko proglašenja trajne zaštite nad dijelom cresko-lošinjskog akvatorija vrlo
je složena zbog protivljenja dijela lokalne zajednice. Preventivna zaštita, koja je proglašena u
srpnju 2006. godine, istekla je u srpnju 2009. godine. Najizglednije rješenje, na čemu se
upravo radi, jest da se u suglasju s lokalnim stanovništvom i uvažavajući njihove potrebe i
osnovna načela održivosti, područje u budućnosti proglasi zaštićenim u nekoj od nižih
kategorija zaštite, ali da se u cilju očuvanja populacije dupina i ostalih prirodnih vrijednosti
već tijekom izrade stručne podloge samo za određene manje zone unutar akvatorija propišu
mjere zabrane sidrenja bez čvrstih vezova (corpo morto), te ograniči ili zabrani ribarenje.
Eksploatacija morskog pijeska jedan je od problema koji je ranije bio vrlo izražen u akvatoriju
kvarnerskih otoka (Legac) te je imao značajan učinak na bioraznolikost i sveukupno stanje
podmorja u priobalju otoka. Danas se eksploatacija morskog pijeska odvija na svega
nekoliko dozvoljenih lokacija i smanjenog je intenziteta.
H Podzemna staništa
Na području Primorsko-goranske županije registriran je velik broj speleoloških objekata. Neki
od zaštićenih spomenika prirode predstavljaju tipične krške fenomene, primjerice špilja
Lokvarka i Zametska pećina, ponor Gotovž, izvor Kupe, a neke špilje, zaštićene ili
predložene za zaštitu, već se sada koriste u turističke svrhe. Pojedine špilje važna su
staništa i zimovališta sve ugroženijih vrsta šišmiša. Najvažnija turistička, a ujedno i zaštićena
špilja (geomorfološki spomenik prirode) je špilja Lokvarka u Gorskom kotaru. Važno je
istaknuti da je to najdublja turistička špilja u Hrvatskoj!
U špilji Lokvarki speleolozi su tek u novije vrijeme, čišćenjem i proširivanjem uskih mjesta,
uspjeli prodrijeti do dubine – 277 metara, otkrivši nove špiljske prostore. Istraživanja će se
nastaviti, jer se špilja širi i dalje u podzemlje. U ovom trenutku ukupna dužina špilje s
novootkrivenim kanalima iznosi oko 1,7 kilometara. Činjenica da je veći dio špilje nedostupan
javnosti pogoduje zaštiti bioraznolikosti podzemnog špiljskog sustava, koji je neobično bogat
raznolikim živim svijetom. Dio koji je dostupan posjetiteljima štitit će se posebnim mjerama
57