Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

vapnenačkih breča, što im daje posebno obilježje razvedenoga krškog reljefa. Odlikuju se
neobičnim stjenovitim oblicima, oštrim nazubljenim vrhovima, liticama visokim do 50 metara,
tornjevima, žljebovima, uskim prolazima i pukotinama, kamenitim ljuskama, dubokim
ponikvama u kojima se ponegdje zadržava vječni snijeg. Sva ta riznica kamenih oblika
ispremiješana je sa šumskim svijetom iz kojeg izviruju pojedine stjenovite skupine, što im
daje divlji, teško prohodan, ali i estetski neobično lijep izgled.
Iako zasad ne postoje točni znanstveni podaci i istraživanja, može se pretpostaviti da
posjećivanje u sadašnjem opsegu ne narušava temeljni fenomen rezervata – biljne i
životinjske zajednice. Potrebno je, ipak, obuzdati pretjerano i neadekvatno obilježavanje
postojećih planinarskih staza i eventualno trasiranje novih. Na mnogim mjestima planinarske
markacije previše su napadno postavljene na stijenama i stablima (neadekvatnim
sprejevima!) te estetski narušavaju prirodni sklad.
Za planinarske putove unutar rezervata brinu planinarska društva, koja vode i brigu o
planinarskim objektima (Ratkovo sklonište u Samarskim stijenama, planinarska kuća i
sklonište na Bijelim stijenama), a sve te aktivnosti nakon uspostave sustava zaštite prirode
na županijskoj razini moraju se obavljati pod nadzorom Javne ustanove Priroda.
Bijele i Samarske stijene jedini su strogi rezervat u Primorsko-goranskoj županiji. To je
područje s najstrožim režimom zaštite. U strogom rezervatu sve je podređeno očuvanju
izvorne prirode, pa bi i posjećivanje trebalo biti ograničeno i pod nadzorom. Zbog divlje
prirode, nedostupnog krškog terena s brojnim ponikvama, stijenama i kamenim tornjevima,
Bijele i Samarske stijene teško su prohodne izvan označenih putova, što donekle olakšava
usmjeravanje posjetitelja kroz rezervat. Potrebno je istražiti moguće utjecaje posjetitelja na
biološku raznolikost i stabilnost ekosustava rezervata. Ukoliko se negativni utjecaji ipak
utvrde, treba napustiti obilježavanje najugroženijih staza i punktova kako se u budućnosti
posjetitelji ne bi kretali po tim stazama i predjelima, ili bi to činili pod posebnim nadzorom.
U listopadu 2007. godine, Javna ustanova Priroda postavila je tri obavijesne ploče za
posjetitelje strogog rezervata: jednu u centru Mrkoplja, drugu na ulazu u Samarske stijene
(„13. kilometar“ ceste Mrkopalj-Jasenak), te treću na ulazu u Bijele stijene („Dolina kostura“).
Na pločama su jasno istaknuta upozorenja za posjetitelje da se radi o strogom rezervatu te o
strogim pravilima ponašanja.
U narednom razdoblju potrebno je nastaviti s aktivnostima donošenja pravilnika o unutarnjem
redu. S izradom Nacrta pravilnika započeto je krajem 2008. godine. Nacrt je pripremljen
tijekom 2009. godine, i sada je u tijeku usaglašavanje teksta koji treba odobriti Ministarstvo
kulture, kako bi se prije donošenja pravilnika razriješilo pitanje zonacije područja i definirala
eventualna mogućnost obavljanja djelatnosti vezanih uz planinarenje u rezervatu (uređenje
planinarskih putova i objekata, eventualna vodička služba i slično).
Zbog izuzetnog značaja strogog rezervata, u budućnosti bi bilo nužno u što većoj mjeri pratiti
moguće utjecaje posjetitelja na biološku raznolikost i stabilnost ekosustava rezervata.
Ukoliko se utvrde negativni utjecaji, treba prestati s obilježavanjem najugroženijih staza i
punktova kako se u budućnosti posjetitelji ne bi kretali po tim stazama i predjelima, ili bi to
činili pod posebnim nadzorom.
Smjernice za zaštitu, održavanje i očuvanje zaštićenog područja
‣ Dovršiti i uputiti u proceduru donošenje pravilnika o unutarnjem redu.
‣ U suradnji s planinarskim društvima, svakog proljeća popraviti infrastrukturu staza
koja je bila oštećena preko zime– putokaze, sajle i markacije.
‣ Obaviti zaštitne radove na postojećim obavijesnim pločama (čišćenje, eventualni
popravak i premazivanje zaštitnim sredstvima protiv truljenja).
80