vrijednostima u neobično skladnu cjelinu, stara akropolska naselja na vrhu brijega privlačnost, krajolici povijesne i estetske vrijednosti stapaju elementi kulturne i prirodne baštine, potrebna revitalizacija i čuvanje u izvornom obliku Krajolici strmih litica kvarnerskih otoka izloženih buri Krajolici velikih morskih uvala plitkih obala Krajolici duboko u kopno uvučenih morskih uvala plitkog dna Krajolici duboko u kopno uvučenih morskih uvala strmih obala sjeveroistočna obala otoka Krka, Raba, Cresa, Prvića, Golog i Sv. Grgura, litice Plavnika i otočića Sv. Marka Soline/Klimno, Puntarska draga, dio Creskog zaljeva s močvarom Piskel uvala Kolorat, Ul, Baldarin, Meli, Jadrišnjica, Martinšnjica, Kaldonta, Sonte, Sridnja, Vognišća, Mala Jana, Torkul, Sv. Juraj, Sv. Fumija i dr. Žrnovnica, Tepli porat Krušćica i dr. Priobalni krajolici ogoljele litice nadnesene neposredno nad more, između njih mjestimično stiješnjene strme bujične jaruge i gudure, bura nanosi zaslanjene morske kapljice visoko na litice plitke, zaslanjene, dijelom muljevite obale obrasle oskudnom vegetacijom halofita, ljekovito slano blato plitke, zamuljene, duboko u kopno uvučene uvale, slaništa obrasla posebnom halofilnom vegetacijom, zamuljena morska dna uvale nastale kao potopljeni nastavci bujičnih udolina, strmih obala i padina često sa stijenama i točilima, izvori i vrulje podrška najvažnijim predstavnicima endemične i rijetke flore i faune te vegetacije Kvarnera, ornitološki rezervati (bjeloglavi sup), izraziti estetski moment i silina doživljaja krajolika s morske strane specifičan biljni i životinjski svijet, poseban tip krajolika, razmjerno rijedak u PGŽ, estetski i rekreacijski moment izražena turistička funkcija, bogat živi svijet važna vodoopskrbna funkcija, marikultura, estetska funkcija – turistički atraktivne zasad bez neposrednog gospodarskog korištenja, moguće ograničeno korištenje u turističke svrhe radi zadovoljenja potreba ekoturizma na temelju prirodnih posebnosti (potreban poseban režim zaštite) sve je jače izražena ugroženost ovog tipa krajolika zbog nadiranja turizma: npr. neadekvatno nasipavanje obale vrlo osjetljivi izolirani morski ekosustavi s malom otpornošću na ekološke poremećaje, jako izražen pritisak zbog turizma, vrlo ugrožene osjetljive zbog vodozaštite, pritisak zbog turizma 42
Krajolici malih kvarnerskih školja i hridi Zečje, Trstenik, Visoki, Oruda, Palacol, M. Plavnik, Kormati, Galun, V. Laganj, Lukovac i dr. svaki je otočić i hrid posebnost za sebe vrijednosti flore i faune, gnjezdišta i odmarališta galebova i drugih ptica, pejzažna raznolikost prilično izražen pritisak turizma u ljetno vrijeme (uglavnom se negativno odražava na živi svijet) Krajolici hridinastih dna Krajolici podmorskih litica Krajolici podmorskih spilja Podmorski krajolici šljunkovitog dna i dna grubih pijesaka Podmorski krajolici pjeskovitih dna Podmorski krajolici livada morskih cvjetnica P O D M O R S K I veći dio morskog dna uz obale otoka i priobalja, podmorske sike sjeveroistočne obale otoka Krka, Cresa, Raba, Plavnika, Prvića, Golog i Sv. Grgura, obalne stijene Brseča, Vele Stine na Unijama i drugdje otok Prvić, Plave grote kod Lubenica, potopljena pećina na Lošinju i dr. oko otoka Suska, Unija, Srakana, Ilovika, uz jugozapadne obale o. Lošinja, rijetko u Riječkom zaljevu i dr. manji dijelovi uzobalnog morskog dna otoka Krka, Raba i drugih otoka obale Lošinjskog i dijela Creskog arhipelaga, jugozapadne K R A J O L I C I stjenovito dno obraslo fotofilnim algama, između stjenovite podloge moguće uklopine manjih područja pomičnih dna strme podmorske litice koje često završavaju podmorskim osulinama i točilima, područje obraslo koraligenskim zajednicama potopljene podmorske spilje šljunkovito, ljušturasto i pjeskovito morsko dno dosta raznoliko po svom živom svijetu ovisno o facijesu, dimenziji i porijeklu sedimenta pomično morsko dno građeno od sitnog pijeska pomična dna do 30-tak metara dubine obrasla gustim atraktivan podmorski krajolik za sportske ronioce, u ovom tipu krajobraza bogat je živi svijet, ribolov plemenitih vrsta područje atraktivno za podvodne ronioce, bogatstvo biološki najzanimljivijih zajednica Jadrana moguća turistička funkcija, iznimno vrijedan i bogat živi svijet Ovaj tip krajobraza omogućava opstanak i razvoj specifičnih bioloških zajednica povremeno se vadi pijesak iz podmorja, specifične biološke zajednice Bogatstvo živog svijeta, osobito važno područje pritisak zbog turizma i rekreacije vrlo snažan, što može dovesti do osiromašenja biljnog i životinjskog svijeta, područje plime/oseke je pod utjecajem onečišćenja izražen sve veći pritisak i ugroženost živog svijeta zbog turizma mogle bi postati ugrožene zbog prevelike turističke eksploatacije – podvodni ronioci nije poznato na nekim mjestima ugroženi zbog iskorištavanja morskog pijeska (o. Rab!) u dijelu creskološinjskog akvatorija zadržava se 43
- Page 1 and 2: I Z V J E Š Ć E O STANJU PRIRODE
- Page 3 and 4: SADRŽAJ: 1. Uvod ……………
- Page 5 and 6: 1. Uvod Prema članku 153. stavak 4
- Page 7 and 8: prirode u Primorsko-goranskoj župa
- Page 9 and 10: 1.3. Međunarodni sporazumi Ustavom
- Page 11 and 12: 1.5.1. Zakon o zaštiti prirode - i
- Page 13 and 14: infrastrukturnih objekata, odnošen
- Page 15 and 16: Uredba propisuje da se za ekološku
- Page 17 and 18: područjima, županijska skupština
- Page 19 and 20: Prema Zakonu o zaštiti prirode, po
- Page 21 and 22: Tablica 1: Udio površina regionaln
- Page 23 and 24: Voda, održavateljica života na kr
- Page 25 and 26: Područja krških ponikava i uvala
- Page 27 and 28: • flora višega bilja (cvjetnice
- Page 29 and 30: 3. Podaci o stanju prirode na podru
- Page 31 and 32: podnožje) velikim antropogenim zah
- Page 33 and 34: Krajolici šumskih kompleksa na kla
- Page 35 and 36: Krajolici velikih bujičnih udolina
- Page 37 and 38: Krajolici s dominantnom ulogom slat
- Page 39: Krajolici kamenjarskih pašnjaka ni
- Page 43 and 44: Krajolici pješčanih žala 12 Uval
- Page 45 and 46: A Površinske kopnene vode i močva
- Page 47 and 48: Od primorskih travnjaka, najveće z
- Page 49 and 50: Zbog geografskih i klimatskih karak
- Page 51 and 52: Tablica 3: Pregled najznačajnijih
- Page 53 and 54: glavnih uzroka ovog fenomena. U pos
- Page 55 and 56: Najvažnija promjena koja se dogodi
- Page 57 and 58: 3.3. Divlje svojte Na području Pri
- Page 59 and 60: Izvor podataka: Izvješće o stanju
- Page 61 and 62: • Ljudske aktivnosti koje ugroža
- Page 63 and 64: Napuštanjem tradicionalne poljopri
- Page 65 and 66: flišnim područjima širi se invaz
- Page 67 and 68: 3.5. Zaštićena područja u Primor
- Page 69 and 70: U nastavku, na slici 3., prikazana
- Page 71 and 72: obrazloženje ili podlogu koja bi u
- Page 73 and 74: Kategorija zaštite SPOMENIK PRIROD
- Page 75 and 76: • proglašenje trajne zaštite na
- Page 77 and 78: • popisi vrsta i značajki podru
- Page 79 and 80: ‣ Brinuti o sigurnosti posjetitel
- Page 81 and 82: uslijed takvih uznemiravanja nerije
- Page 83 and 84: sjevernog rezervata nego u njemu. Z
- Page 85 and 86: Vegetacija na šumskom tlu je mjest
- Page 87 and 88: Svjesni činjenice da špilja Lokva
- Page 89 and 90: Program zaštite, održavanja i oč
- Page 91 and 92:
Pretjerani broj posjetitelja u ljet
- Page 93 and 94:
‣ Obaviti zaštitne radove na pos
- Page 95 and 96:
Program zaštite, održavanja i oč
- Page 97 and 98:
Ovaj zaštićeni spomenik parkovne
- Page 99 and 100:
4.31.1. Nacionalni park Risnjak i i
- Page 101 and 102:
Analiza zatečenog stanja zaštiće
- Page 103 and 104:
Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mr
- Page 105 and 106:
Istaknuta značajka i karakteristik
- Page 107 and 108:
Županije i jedinica lokalne samoup
- Page 109 and 110:
6. Korištenje prirodnih dobara i z
- Page 111 and 112:
komponenti biološke i krajobrazne
- Page 113 and 114:
Poljoprivreda - smjernice za naredn
- Page 115 and 116:
6.3. Lovstvo Područje Primorsko-go
- Page 117 and 118:
I prilikom procjene brojnosti popul
- Page 119 and 120:
prostora koji životinja koristi. D
- Page 121 and 122:
Kao što je razvidno iz slike 7, na
- Page 123 and 124:
sastavnica bogatstva podmorja je sv
- Page 125 and 126:
‣ Poticati edukaciju ciljne skupi
- Page 127 and 128:
vrijednostima ruralnih područja (f
- Page 129 and 130:
županije, jer pregažene od automo
- Page 131 and 132:
Mijenjanje vodnog režima zbog razn
- Page 133 and 134:
posebnih mjera zaštite od požara
- Page 135 and 136:
Osim prigodnih publikacija, Ustanov
- Page 137 and 138:
Građanska udruga "Smokvarijska Lis
- Page 139 and 140:
9. Podaci o korištenju financijski
- Page 141 and 142:
upravljaju zaštićenim područjima
- Page 143 and 144:
10. Ocjena provedbe dokumenata o za
- Page 145 and 146:
Krš i podzemlje Šume More ‣ za
- Page 147 and 148:
‣ Provedba postupka zaštite za j
- Page 149 and 150:
opasnosti od uništenja prirodnih v
- Page 151 and 152:
12. Popis tablica i slika Popis tab
- Page 153 and 154:
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE UČKA L
- Page 155 and 156:
Domac, Radovan (1994): Flora Hrvats
- Page 157 and 158:
Prostorni plan Primorsko-goranske
- Page 159:
(1997): Vodič opatijskim parkovima