Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

S morske strane potrebno je spriječiti uznemiravanje supova na gnijezdima koja se nalaze
na liticama iznad mora. Turistički djelatnici, ali i slabo informirani turisti, zbog nedostatnih
informacija i nepostojanja obavijesnih ploča o rezervatu, često nehotično uznemiravaju
supove. Tijekom 2009. Ustanova je izradila obavijesnu ploču koja će se postaviti u naselju
Baška. Javna ustanova Priroda u 2010. godini planira pokrenuti edukacijske aktivnosti kako
bi turističke djelatnike i posjetitelje upoznala s pravilima ponašanja i nedozvoljenim
aktivnostima na području otoka.
Smjernice za zaštitu, održavanje i očuvanje zaštićenog područja
‣ Pokrenuti edukacijske aktivnosti kako bi se turističke djelatnike i posjetitelje upoznalo
s pravilima ponašanja i nedozvoljenim aktivnostima na području otoka.
‣ Pripremiti prijedlog pravilnika o unutarnjem redu i pokrenuti proceduru njegova
donošenja.
‣ Nastaviti s aktivnostima redovitog monitoringa područja s morske i kopnene strane.
‣ Postaviti obavijesne ploče koje obilježavaju ulaz u ornitološki rezervat na samom
otoku Prviću kod svjetionika ili na nekom mjestu koje najviše posjećuju nautičari.
4.5. Ornitološki rezervat na otoku Cresu: sjeverni Fojiška – Podpredošćica
4.6. Ornitološki rezervat na otoku Cresu: južni Mali bok – Koromačna
Godina proglašenja: 1986.
Površina: 550 ha i 900 ha
Položaj: sjeveroistočna strana otoka Cresa, Grad Cres
Područje je prvenstveno zaštićeno zbog gnijezdeće kolonije kritično ugrožene i zaštićene
vrste ptica – bjeloglavih supova (Gyps fulvus). Supovi se ovdje gnijezde na liticama
neposredno iznad mora, što je jedinstvena pojava na svijetu. Litice u rezervatu odlikuju se i
nizom drugih prirodnih vrijednosti – ornitoloških, herpetoloških i botaničkih, a njihova
jedinstvena krajobrazna ljepota privlači sve više posjetitelja – nautičara i ronioca, koji također
obilaze i mnogobrojne podmorske špilje. Nije rijetkost da se iznad posjetitelja naglo skupi jato
supova koji izgledaju veličanstveno u trenucima kada lete u formacijama i „češljaju“ teren u
potrazi za strvinama.
Ugrožavanje gnijezdećih supova zbog posjeta s kopna razmjerno je slabo izraženo zbog
teško pristupačnog terena i litica. Supove najviše ugrožavaju nautičari u plovilima koja se
previše približavaju liticama na kojima su gnijezda, pri čemu s plovila vikom, bukom i
bacanjem predmeta plaše ptice. Tada se događa da mladi supovi padaju u more i utapaju
se. Ronioci koji se plovilima dugo zadržavaju ispod litica plaše odrasle supove da se vrate u
gnijezdo, pa su jaja ili mladi supovi izloženi predaciji, pothlađivanju ili pregrijavanju i
dehidraciji (ovisno o godišnjem dobu i vremenskim uvjetima). Tijekom 2010. godine,
Ustanova planira pokrenuti edukacijske aktivnosti kako bi turističke djelatnike i posjetitelje
upoznala s pravilima ponašanja i nedozvoljenim aktivnostima na području otoka. Također,
tijekom 2010. godine planirano je započeti realizaciju programa redovitih obilazaka i
monitoringa zaštićenog područja.
Za supove skrbi nevladina udruga Eko centar „Caput Insulae-Beli“ koja vodi Oporavilište za
supove u Belom (sukladno ugovoru sklopljenim s Ministarstvom kulture), obavlja akcije
spašavanja supova, te provodi edukaciju o zaštiti supova. U 2009. godini započete su
pripreme informativnih tabli koje se namjeravaju postaviti na ulazima u oba rezervata tijekom
2010. godine.
Creski su supovi značajni, jer jedino njihova populacija na kvarnerskim otocima nije izgubila
na brojnosti, već se posljednjih nekoliko desetljeća čak i povećala. Povećanje broja supova
dovelo je do proširenja gnjezdišta i na litice istočne obale otoka Cresa, koje nisu obuhvaćene
granicama rezervata. Posljedica je, primjerice, da je veći broj njihovih gnijezda izvan
84