Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

10. Ocjena provedbe dokumenata o zaštiti prirode
U razdoblju od 1999. godine do danas na razini Republike Hrvatske donesene su dvije
Strategije i akcijski planovi biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
(objavljene u NN 81/99 i 143/08), a na razini Primorsko-goranske županije Strategija i
Program zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (obje objavljene u SN 30/05). To
su temeljni dokumenti koji se na državnoj i regionalnoj razini donose u sektoru zaštite
prirode, pa će se u ovom poglavlju dati poseban osvrt na njihovu realizaciju i smjernice.
10.1. Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
Konvencija o biološkoj raznolikosti iz Rio de Janeira, koja je stupila na snagu 29. studenog
1999., treba osigurati globalni mehanizam očuvanja i održivog korištenja bioraznolikosti za
današnje i buduće generacije. U Republici Hrvatskoj je na temelju Zakona o potvrđivanju
Konvencije o biološkoj raznolikosti (objavljeno u Narodnim novinama - dodatak Međunarodni
ugovori, 1/6-96), 1999. godine donesena prva Strategija i akcijski plan zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske 46 , a njena je revizija izvršena tek tijekom
2008. godine donošenjem nove Strategije i akcijskog plana, što je objavljeno u NN 143/08.
Strategija ističe da se Republika Hrvatska odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode, što
uvjetuje raznolikost ekoloških sustava i staništa s velikim brojem vrsta biljaka, životinja i
gljiva. Na izradi Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske sudjelovalo je nekoliko radnih skupina koje su obrađivale problematiku
ugroženosti i zaštite sljedećih ekoloških sustava: šuma, krša, močvara i voda, mora,
travnjaka i oranica te obale i otoka.
Biološkim bogatstvima u Hrvatskoj i u Primorsko-goranskoj županiji gospodare privredne
grane kao što su šumarstvo, poljoprivreda, lovstvo i ribarstvo, a znatan utjecaj na biološka
bogatstva i raznolikost živog svijeta voda ima i vodno gospodarstvo. Ostale grane privrede
utječu, osim na biološka bogatstva, osobito na krajobrazne vrijednosti.
Postojeći propisi kojima se usmjeravaju različite privredne djelatnosti donekle vode računa o
potrebi održivog gospodarenja prirodnim dobrima, međutim, u praksi je daleko naglašenija
gospodarstvena komponenta iskorištavanja u odnosu na provođenje mjera zaštite. Stoga se
kao jedan od budućih zadataka nameće potreba revizije svih relevantnih zakonskih
propisa radi ugrađivanja mjera zaštite i održivog korištenja biološke raznolikosti.
Radne skupine zadužene za izradu Strategije izdvojile su niz prioritetnih dijelova biološke i
krajobrazne raznolikosti za čiju je zaštitu potrebno provesti posebne akcijske planove. Kao
glavni kriteriji za izdvajanje prioriteta posebno su istaknuti: kritično ugrožene vrste, staništa i
krajolici od globalne, regionalne ili nacionalne važnosti; staništa koja sadrže veliki broj
endemičnih ili ugroženih svojti i/ili veliku biološku raznolikost; krajolici koji sadrže značajnu
biološku i kulturnu raznolikost.
Osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj uglavnom se
podudaraju s onima u drugim dijelovima svijeta. Posebno su izdvojeni: urbanizacija, krupni
infrastrukturni zahvati i poljoprivredne djelatnosti koji uz biološku, osobito ugrožavaju
krajobraznu raznolikost. Biološku raznolikost ugrožavaju napose:
• promjene staništa – uništavanje, degradacija i fragmentacija staništa;
• onečišćenje okoliša – tla, vode i zraka;
• prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora – izlov, krivolov, sječa, sakupljanje i
uznemiravanje vrsta;
46 NN 81/99
145