Izvješće o stanju prirode 2005. - Priroda

azdoblja dodavala su ili oduzimala nešto toj raznolikosti (Iliri, Rimljani, srednji vijek,
industrijska revolucija, doba kemizacije poljoprivrede, doba GMO poljoprivrede itd.).
Takav je slučaj i s Primorsko-goranskom županijom, iako to možda u ovoj županiji nije
dovoljno vidljivo i izraženo, jer poljoprivredno zemljište zauzima 39,6 % ukupnog teritorija, a
od tog broja, kvalitetno poljoprivredno zemljište s oranicama, vrtovima i voćnjacima (koje ima
najviše utjecaja na stanje biološke raznolikosti!) zauzima tek 15.036 hektara ili svega 4,2 %
ukupne površine.
Takvo korištenje poljoprivrednog zemljišta svrstava Primorsko-goransku županiju na samo
začelje, odnosno na 19. mjesto od ukupno 21 jedinice područne (regionalne) samouprave u
Republici Hrvatskoj po korištenju obradivog poljoprivrednog zemljišta. Županija danas ne
raspolaže zemljišnim resursima dovoljnim za prehranu vlastitog stanovništva.
Najvrednije poljoprivredne površine, koje ujedno imaju i velikog utjecaja na izgled čitavog
krajobraza, nalaze se na području Vinodola, Bašćanske drage, Vrbničkog polja,
Mrkopaljskog polja, Stare Sušice, Ravne Gore, Crnog Luga, Gerova, Begova Razdolja,
Grobničkog polja, Bribira, Pokupske doline i Vrbovske doline.
Brojne su i poljoprivredne površine manjeg opsega, koje su često rascjepkane u krajobrazu,
primjerice u zaleđu Opatije i Lovrana, Bakarca i dijela Vinodola, zatim na podnožju Ćićarije,
na Grobnišćini, Gumancu i Lividragi, na području Ličkog polja, Severina, Lukovdola, Gomirja,
kod Delnica; na Krku – na području Šila, oko Vrbnika, grada Krka i Dobrinja, u okolici
Malinske, na dijelu Omišaljskog polja i Šotoventa; na Rabu oko Barbata i Lopara; na Cresu
oko Creskog zaljeva, iznad Nerezina; na dijelu otoka Lošinja - Ćunsko polje i oko Velog
Lošinja; na Iloviku, Unijama i cijelom otoku Susku.
Takva razmjerno minorna i ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja, bez sustava
navodnjavanja (izuzimajući veće obradive površine na Vrbničkom polju, u Vinodolu,
Bašćanskoj dragi i na dijelovima otoka Raba) i s pretpostavljeno malom potrošnjom umjetnih
gnojiva i pesticida 36 , nema značajnijeg utjecaja na komponente biološke raznolikosti i
sveukupno onečišćenje okoliša. Pretjerana lokalna potrošnja pesticida i otrova, međutim, u
područjima u kojima se pojedini poljoprivredni proizvođači slabo ili gotovo uopće ne
pridržavaju odredbi o neškodljivom korištenju, zabilježena je i prisutna te ima zasad
uglavnom štetne učinke samo na lokalnoj razini.
Poljoprivredne površine u Županiji različito su raspoređene u različitim agroekološkim
zonama, iako ih danas velik dio leži zanemaren i neiskorišten. To je posljedica općeg trenda
napuštanja poljoprivrede koji je zahvatio naše krajeve još od završetka II. svjetskog rata.
Obradivih površina najviše je u Gorskom kotaru, gdje je najvažnija kultura krumpir. U
priobalju je znatno manje raspoloživih obradivih površina – primjerice jedan od većih
kompleksa je Vinodol, a najmanje ih je na otocima. Zbog toga Gorski kotar ima najpovoljnije
uvjete za razvoj biljne i stočarske proizvodnje, otoci imaju najbolje uvjete za razvoj voćarstva,
osobito maslinarstva, vinogradarstva te uzgoj ovaca i koza, dok priobalje ima povoljne uvjete
za razvoj povrtlarskih kultura i višegodišnjih nasada. Otok Susak poznat je po svojim
vinogradima, koji su bili zapušteni, a danas se djelomično obnavljaju.
Livade zauzimaju 30.582 hektara ili 8,5 %, a pašnjaci 94.664 hektara ili 26,4 % ukupnog
teritorija Županije, pa tako čine i najveći postotak od ukupnih poljoprivrednih površina. Velika
uloga travnjaka za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti Primorsko-goranske županije
već je istaknuta u poglavlju o staništima. Posebno valja naglasiti važnost tradicionalnog,
ekstenzivnog stočarstva, prvenstveno ovčarstva na kvarnerskim otocima, za očuvanje
36 Prema podacima Statističkog ljetopisa PGŽ, u 2003. godini 1.362 ha poljoprivrednog zemljišta
tretirano je gnojivima, od toga 764 mineralnim, a sredstvima za zaštitu bilja 459 ha, od toga 289
herbicidima.
112