IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
IzvjeÅ¡Äe o stanju prirode 2005. - Priroda
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
4.29. Park Margarita u Opatiji<br />
Godina proglašenja: 1968.<br />
Položaj: na području Grada Opatije<br />
Površina: 1,8 ha<br />
Park Margarita je pored Parka Angiolina drugi po važnosti opatijski park. Odlikuje se<br />
vrijednom dendroflorom i zanimljiv je spoj prirodnih lovorovih gajeva, samoniklih stoljetnih<br />
hrastova medunaca te egzotičnih starih kalifornijskih libocedara. Park Margarita možda nije<br />
toliko poznat kao park Angiolina, ali je njegov poseban čar u tome što su u njemu očuvani<br />
primjerci autohtone šumske flore – osobito stari hrastovi medunci. Prostorno je blisko<br />
povezan s bujnim prirodnim hrastovim šumama u udolini bujice što se slijeva od izvora Vrutki<br />
prema Slatini. Kao vrijeme njegova nastanka u literaturi se navodi početak 20. stoljeća, ali<br />
pojedina, danas vrlo stara stabla ukazuju da su pri osnivanju parka sačuvana i stabla koja su<br />
ovdje rasla još i ranije. Središnji dio parka predstavlja lijepo uređeni oveći travnati plato na<br />
čijem su rubu posebno upadljiva divovska stabla alepskog bora (Pinus halepensis), hrast<br />
crnika bujne razgranate krošnje i mala skupina palmi. Svojom veličinom i starošću neobično<br />
se izdvaja stablo planike (Arbutus unedo) uz puteljak nedaleko travnate zaravni. Može se<br />
pretpostaviti da ono ovdje raste još od najranijih početaka uređivanja parka. Dijelovi parka<br />
obrasli su gustim gajevima lovora. Između njih smješteno je odmorište Adelheide Ruhe<br />
ograđeno prirodnim kamenom, zanimljiv parkovni element koji upućuje na romantičarski stil<br />
parka.<br />
O opatijskim parkovima – spomenicima parkovne arhitekture skrbi gradsko poduzeće<br />
Parkovi. Parkovi poslove oko održavanja uspješno obavljaju te redovito zamjenjuju dotrajalu<br />
dendrofloru novim primjercima. Dosadašnja dobra suradnja Javne ustanove <strong>Priroda</strong>,<br />
poduzeća Parkovi i Grada Opatije rezultirala je razmjeno dobrim stanjem uređenosti parka.<br />
Smjernice za zaštitu, održavanje i očuvanje zaštićenog područja<br />
‣ Nastaviti kvalitetnu suradnju s poduzećem Parkovi i Gradom Opatija.<br />
‣ Postaviti obavijesne ploče.<br />
‣ Po primitku suglasnosti Ministarstva kulture potpisati ugovor o skrbništvu.<br />
4.30. Stablo pinije u uvali Žalić kod Malog Lošinja<br />
Godina proglašenja: 1976.<br />
Položaj: u uvali Žalić, Grad Mali Lošinj<br />
Staro stablo pinije iznimnih je dimenzija. Ovaj spomenik parkovne arhitekture – pojedinačni<br />
primjerak drveća nalazi se u okućnici privatne zgrade te o njemu brinu vlasnici zgrade.<br />
Potrebno je postići dogovor s vlasnicima oko načina zaštite.<br />
4.31. Zaštićena područja kojima upravljaju ostale javne ustanove<br />
Kao što je već u ranijim poglavljima navedeno, na području Primorsko-goranske županije<br />
postoje dva parka – Nacionalni park Risnjak i Park <strong>prirode</strong> Učka, kojima se upravlja s<br />
državne razine. Također, postoje i područja zaštićena u nižim kategorijama zaštite, ali kojima<br />
se sukladno zakonskim odredbama upravlja s državne razine jer se nalaze unutar<br />
nacionalnog parka ili neposredno graniče s područjem parka <strong>prirode</strong>. Radi se o spomeniku<br />
<strong>prirode</strong> – izvoru Kupe, koji se nalazi unutar granica Nacionalnog parka Risnjak, te o<br />
značajnom krajobrazu Lisina, kojim upravlja Park <strong>prirode</strong> Učka.<br />
U nastavku se daje i kratka analiza stanja u navedenim zaštićenim područjima.<br />
100
Change language