Naknadno sticanje osnovnog obrazovanja

130 131
Andragoška utemeljenost koncepta kurikuluma
»»
Uvažava karakteristike onih kojima je namijenjen, karakteristike odraslih polaznika, posebno
njihovo iskustvo i njihove životne uloge;
»»
Uvažava suštinu i strukturu kompetencija, posebno kompetencije pismenosti (jezičke i
matematičke) koja je definirana Europskim okvirom ključnih kompetencija za cijeloživotno učenje.
Primjer koncepta funkcionalnog osnovnog obrazovanja odraslih
Kao ilustraciju koncepta funkcionalnog osnovnog obrazovanja odraslih (FOOO), u kratkim crtama
predstavljamo koncept koji se realizira u Srbiji u okviru projekta „Druga šansa“. Već iz cilja FOOO je očigledno
da je kurikulum utemeljen dobrim dijelom na andragoškim načelima funkcionalizacije i kurikularne
orijentacije na ishode, djelomično i na kompetencije. „Opšti cilj FOOO jeste sticanje i unaprjeđivanja znanja,
vještina, vrijednosti i stavova neophodnih za proaktivno i konstruktivno rješavanje problema i suočavanje
sa izazovima u svakodnevnom životu, unaprjeđivanje porodičnih i ličnih uslova života, obavljanje
jednostavnih poslova i adekvatno postupanje u radnim situacijama i radnom okruženju, dalje
obrazovanje i aktivno učešće u društvenoj zajednici“ (Pravilnik o Programu ogleda FOOO, 2011, str.6).
Iz navedenog cilja može se zaključiti da koncept integrira elementarnu pismenost, funkcionalno osnovno
opšte obrazovanje i obuku za jednostavno zanimanje, što je odredilo konačnu strukturu FOOO, pojedinačne
kurikulume nastavnih predmeta i modula, organizaciju i uslove realizacije (vidjeti, Pravilnik o programu ogleda
FOOO, 2011.).
Koncept – Struktura FOOO u Srbiji
I ciklus 1-4 razred
Prva godina
učenja
II ciklus 5-6 razred
Druga godina
učenja
III ciklus 7-8 razred
Treća godina
učenja
Sticanje elementarne funkcionalne
pismenosti
Sticanje osnovnog obrazovanja i
bazičnih intelektualnih i socijalnih
kompetencija koje omogućavaju dalju
socijalnu integraciju, učenje i
tranziciju ka tržištu rada
Sticanje osnovnog opšeg obrazovanja i
stručnih kompetencija koje uvećavaju
zapošljivost, omogućavaju ulazak na tržište
rada i dalje stručno usavršavanje
„Točak“ kurikulum (prema, Alibabić i drugi, 2011)
U „točak kurikulumu“ polaznik je u centru - „osovina“ točka, okružen sopstvenim kontekstom učenja (prvi
krug), bilo da se radi o privatnom životu, porodici, društvenom životu ili poslu. Ovi konteksti su osnova za
kreiranje kurikuluma, za kreiranje učenja i poučavanja, ali i poligon upotrebljivosti i primjene razvijenih
kompetencija koje će dovesti dokvalitetnijih aktivnosti u svim životnim kontekstima. Drugi krug čine znanja,
vještine i razumijevanje koji se mogu promatrati iz dva ugla, kao rezultati ranijeg učenja i iskustva iz konteksta
svakodnevnog života (i predstavlja osnovu za nadgradnju – za treći „kompetencijski“ krug), ali i kao
rezultat trećeg kruga (razvijanja kompetencija). Treći krug predstavljaju programi sticanja i razvijanja jezičke
(literacy - communication) i matematičke kompetencije (numeracy) čiju strukturu čine znanja, vještine i
razumijevanje. Bez trećeg kruga nema četvrtog (rješavanja problema, rada sa drugima (timskog rada),
informatičke komunikacije), niti petog kruga (promocije samorazvoja i nezavisnosti, razvoja kritičkog mišljenja,
cjeloživotnog učenja).
Činioci koji mogu doprinIJeti uspJešnom prilagođavanju kurikuluma
Primjer funkcionalnog kurikuluma
Dobar primjer koji ilustruje funkcionalan kurikulum centriran na polaznika i njegove životne uloge, kao i na
ključne kompetencije - je tzv. „točak“ kurikulum.
Stručna i naučna istraživanja područja opismenjavanja i osnovnog obrazovanja odraslih su rezultirala
nalazima koji mogu biti korisni i adekvatno usmjeriti praksu osnovnog obrazovanja odraslih i naknadnog
sticanja funkcionalne pismenosti. Na osnovu brojnih zapažanja i nekolicine istraživanja moguće je dati profil
polaznika osnovnog obrazovanja odraslih, profil koji može imati implikacije, pored ostalog, i na prilagođavanje
kurikuluma.