Naknadno sticanje osnovnog obrazovanja

80 81
3.3 Prezentacija – Šta ja zapravo prezentacija?
Pogled u rječnik stranih riječi otkriva sljedeće: prezentacija je
„prezentiranje“, a „prezentiranje“ je „predstavljanje, pokazivanje,
izlaganje, iznenađenje“. Osim toga, korijen rječi je „prezent“
(Präsent, njem., Present, eng. = sadašnji, prisutan, aktualan,
spreman). A moguće značenje je i „poklon“ ili „znak pažnje“
(present, eng. = poklon). Pojam dakle, ima nekoliko
značenja ali su ona ipak povezana. Tokom prezentacije je
najmanje jedna osoba prezentna, prisutna i prezentira publici
neki „prezent“, poklon - sadržaj! Ako je predmet prezentacije
neki program, predmet, ideologija, način razmišljanja,
stav, onda ona velikim dijelom zavisi od osobe koja prezentira.
Dobra prezentacija je optimalna usklađenost pojedinačnih
komponenti. U ovom poglavlju ćete saznati nešto o
načinima izlaganja informacija, zadacima prezentatora,
oblicima prezentacija i ciljno orijentiranim sadržajima.
ZAPAMTIMO: Prezentiranje se najbolje uči kroz prezentiranje.
Primjer
U vrtiću smo mi roditelji pozvani na roditeljsko veče
sa dvije teme: „Koje vakcine su neophodne za dijete?“
i „Njega zuba kod djece“. Predviđen je vremenski okvir
od 90 minuta. Otišla sam na sastanak puna očekivanja.
Na početku je o vakcinama govorila pozvana doktorica.
Sjedili smo poredani u krug i ona među nama. U rukama
je grčevito držala neku medicinsku knjigu i nadvijena
nad knjigom je dijelom čitala a dijelom gledala u pod i
samo je povremeno dizala pogled prema nama. Očito
je imala poteškoća da opušteno govori a otkrila nam
da je taj dan i čitala o ovoj temi u knjizi koju je držala.
Njeno mukotrpno „izlaganje“ je počela sa vakcinama u
dobi dojenčeta (što za roditelje djece koja su već u vrtiću
više nije interesantno). Na ovome se zadržala pola
sata. Pri tome je situacija za nju postajala sve mučnija.
Počela sam je žaliti. Nadala sam se da će uskoro preći
na vakcine za uzrast djece u vrtiću. Ali ona je čvrsto
držala svoju knjigu i nastavila zamuckivati. Nakon više
od 60 minuta je završila i okončala naše i njene muke
pitanjem „da li želimo saznati još više o ovoj temi?“ Na
sreću roditelji nisu imali pitanja. U nastavku je govorio
stomatolog. Odmah je ustao i predstavio se gledajući
publiku. Svi roditelji su se uspravili i posvetili mu pažnju.
Pošto nije želio prekoračiti dogovoreni vremenski okvir,
ukratko je objasnio građu dječijeg zuba. Na zid je okačio
veliku sliku mliječnog zuba i govorio o temama kao: „Da
li tablete sa fluorom imaju smisla?; Kako roditelji trebaju
pomagati djetetu pri pranju zuba?; Od koje dobi su djeca
sposobna sama dobro oprati zube?; Da li su električne
četkice preporučljive?“. Ovaj stomatolog je uspio da nam
za samo 20 minuta prenese sve što trebamo znati da bi
smo bili u stanju ispravno njegovati dječije zube!
Kako se prenose informacije tokom prezentacije?
Tokom prezentacije u nastavi Vi komunicirate sa Vašim
polaznicima i to se odvija prema određenoj šemi. U
komunikacijskoj teoriji govorimo o modelu pošiljalac/
prijemnik. O ovome je bilo govora u drugom dijelu ovog
priručnika, kada smo govorili o komunikaciji i vrstama
komunikacije. Međutim, ovdje je poželjno ponovo istaći
važnost neverbalne i paraverbalne komunikacije, koje kod
prezentiranja igraju značajnu ulogu.
Vaš govor tijela (pogled, samopouzdano držanje, cupkanje, gledanje kroz prozor, u pod, u tablu...) i način na
koji govorite (tečno, mucajući, brzo, sporo, glasno, tiho,...) mogu potpuno promijeniti smisao poruke. Također
se može desiti da prijemnik (u našem slučaju polaznik) neke pojmove shvata na način svojstven samo njemu i
njegovoj okolini. Tako dolazi do „iskrivljenosti“ u komunikaciji koju, svjesno ili nesvjesno, uzrokuje onaj koji šalje
poruku (pošiljalac). Zapamtimo, poruka se ne šalje u prazan prostor. Vašoj prezentaciji prisustvuju polaznici
koji, također, šalju izvjesne signale, tj. reagiraju na vaše izlaganje. Govor i slušanje mogu biti otežani time
što iste riječi mogu prenositi različite poruke. U poglavlju komunikacija je bilo više riječi o dva nivoa primanja
poruka - sadržajni (sadrži činjenice, stručne i sadržajne informacije) i emocionalni (sve sto možemo pripisati
emocijama i međuljudskim reakcijama).
Kako saznati u kojoj ste vrsti odnosa sa Vašim polaznicima (prijemnicima)? Kroz njihove reakcije brzo
možete procijeniti da li je prezentacija uspješna ili ne. Prihvatanje se najčešće očituje kroz pažljivo slušanje i
klimanje glavom, postavljanjem podpitanja, iznošenje svojih iskustava i sl. Neprihvatanje je praćeno nemirom,
skretanjem pogleda, odmahivanjem glave, „ubijanjem vremena“ drugim aktivnostima itd. Dakle, bitno je
i moguće prepoznati da li polaznici prihvataju ono što govorite ili ne. Pri tome morate biti u stanju zaista
opažati reakcije, u suprotnom ne možete utvrditi da li ste uspjeli izgraditi odnosni nivo.
U toku samog prezentiranja i paraverbalna komunikacija igra bitnu ulogu. Iza paraverbalne komunikacije kriju
se glasovi, tempo i intonacija koji prate govor i daju mu dodatnu informativnost. Jedan dio njih je zadužen
za shvatanje osnovnog smisla verbalnog izraza. Oni nam daju uskličnik ili upitnik na kraju rečenice, odnosno
kazuju da li se govori o oružju ili povrću (luk – lu:k, luk - luk).