Naknadno sticanje osnovnog obrazovanja

46 47
3. Ponavljanje, potvrđivanja („pokvarena ploča“): ova tehnika dozvoljava da se opušteno ignoriraju
manipulativne verbalne usputne zamke, polemička izazivanja i poruke upućene sa nivoa “tihog glasa“.
Osoba se drži tačno onoga što želi reći. Ponavlja se osnovni stav, sasvim mirno, fokusira se na temu i
ne reaguje se na eventulane provokacije.
4. Jasno reći „NE“ i odbiti neosnovan zahtjev jedna je od važnih vještina komunikacije. Mnogim ljudima
jako teško pada odbiti nekoga – plaše se odbacivanja i negativne rekacije. Potrebno je to učiniti jasno,
bez previše pravdanja i ispričavanja, bez prebacivanja odgovornosti na druge, eventualno uz
pokazivanje razumijevanja i nuđenje alternativnog rješenja.
5. Treba biti pozitivan u davanju i u prihvatanju kritike. Kada se kritika prima, treba je pažljivo saslušati,
eventualno razjasniti i reagovati u skladu sa stepenom njene tačnosti. Dobro je biti otvoren i ne braniti
se odmah, jer se iz kritike nerijetko nešto može naučiti. Imate pravo na grešku! Nju treba priznati i
tražiti konstruktivan način rješavanja problema. Ne samo kritiku – i pohvalu treba primiti otvoreno i
bez stida. U davanju kritike dobro je korisititi ’sendvič’ tehniku.
6. Važno je pokazati empatiju, uvažiti namjere i motive druge osobe, biti prijazan i pokušati sagledati
pozitivne aspekte i usmjeriti se ka onom što je dobro. Ne treba zaboraviti da se drugoj osobi upute
pohvala i kompliment kada je to na mjestu, a ne polaziti od toga da se dobre stvari podrazumijevaju.
Dobro je najprije opisati nešto ili nekog, pa tek onda procijeniti.
(prema: SKILLS, 2012)
Nekonstruktivan, loš feed-back
1. Pozitivan osvrt na cjelokupnu aktivnost
2. Problem za ispravljanje, kritika, konkretan iskaz o onome
što nije dobro
3. Podstrek za napredovanje
• Pruža se malo konkretnih činjenica, priča se uopšteno, daju se ”etikete”;
• Sve izgleda kao lični napad, lično kritikovanje, omalovažavanje, pa čak i ponižavanje, kritikuje se
ličnost i govori joj se da je loša u cjelini;
• Izaziva se osjećaj krivice kod kritikovanog, jer nisu ispunjena nečija očekivanja;
• Poređenje sa drugima (koji su naravno uvijek bolji i o njima se govori u superlativu), koje ostavlja loš
dojam i najčešće ne djeluju inspirativno na kritikovanu osobu.
Pozitivan, konstruktivan feed-back
Dobar feed-back nema za cilj da povrijedi sagovornika, da traži i utvrdi krivca, da optuži i osudi. Naprotiv, iako
trenutačno neprijatan, on „na dulje staze“ treba djelovati podsticajno i dovesti do pozitivne promjene.
Karakteristike:
• Važnost razlikovanja opisa od utiska (deskripcije od interpretacije);
• Važnost razlikovanja objektivnog od subjektivnog u davanju dobrog feedback-a.
»»
Objektivno: Opis ponašanja, opis onog što se vidi;
»»
Subjektivno: Utisak o tome kako mi vidimo tu osobu, kako je doživljavamo. Vidimo je kroz
sopstveno iskustvo, predrasude, a često ocjenjujemo druge i po tome šta znamo o
njima, a ne po tome šta oni sada rade. To je više sistem vrijednosti onoga koji procjenjuje,
nego zaista karakteristike osobe koja se procjenjuje.
Koraci:
1. Pozitivan konkretan opis: Konkretno objasniti i pohvaliti
ono što je dobro kod osobe, u postupku, u rezultatu...
Prijedlog
2.4 Feed-back u komunikaciji
Posebno važan element verbalne komunikacije predstavlja davanje feed-back-a. Ukoliko povratna informacija
nije data na pravi način, ne samo da je to otežavajuće za komunikaciju, već ni cilj sa kojim je data vjerojatno
neće biti postignut. Jedan od najefikasnijih načina davanja feed-back-a je tzv. sendvič-tehnika. Posebno u
situacijama kada se posjeduje malo informacija o osobi (ili grupi) koja se procjenjuje, kada se može računati
sa potencijalnim efektom povrijeđenosti, a uz to postoji i snažna potreba da se osoba podstakne na daljnji
angažman i pozitivne promjene (što je jedan od glavnih ciljeva u procesu obrazovanja), “sendvič tehnika” je
jedan od sigurnijih načina da se to postigne. Ona podrazumijeva strukturiranje iskaza u tri koraka:
2. Konkretan iskaz: Objektivan iskaz o pogrešnoj aktivnosti,
problemu koji procjenjujemo da ne zadovoljava, da nije ispravno...
Kritika
3. Ideje za ispravljanje: svrha je da se osoba navede da sama uvidi
i ispravi ono što je uradila, upravo zbog toga što najbolje učimo na
Kompliment
greškama koje smo sami uvidjeli. Mogući pristupi da se to ostvari su:
• ‘’Da li ste razmišljali kako na drugi način to da uradite...’’;
• ‘’Ja predlažem da pogledate još malo ovaj dio...’’;
• ‘’Preporučujem da ovo još malo doradite...’’.