Naknadno sticanje osnovnog obrazovanja

132 133
Profil polaznika
• 15 ili više godina;
• Nepismen, polupismen ili nefunkcionalno pismen;
• Opterećen egzistencijalnim problemima;
• Sa osjećajem manje vrijednosti (jer ga sredina ne prihvata);
• Oskudan fond riječi u govoru;
• Oskudan nivo verbalnog izražavanja, ali i pojmovnog razumijevanja
(o mnogim životnim aspektima nema nikakvo mišljenje, pa samim tim ni
odgovarajući rječnik);
• Veoma malo teorijskih znanja;
• Nešto više praktičnih znanja, vještina i iskustva;
• Nesigurnost u komunikaciji;
• Nestabilnost (kod mlađih) i rigidnost (kod starijih) sistema vrijednosti;
• Uska kulturološka usmjerenost;
• Usko usmjereni interesa (u vezi sa okruženjem i egzistencijom);
• Slaba motivacija za učenje (veoma lako odustaje od učenja);
• Utilitaristički pogled na obrazovanje („ako mi obrazovanje ne donosi direktnu
korist, ne treba mi“; žele što prije da spoznaju sopstveni napredak);
• Nedostatak podrške iz porodice i okruženja.
5.3 Prilagođavanje ciljeva, ishoda i sadržaja
Kako funkcionalizirati ciljeve, ishode i sadržaje?
Početni koraci u planiranju i programiranju obrazovanja i nastave, odnosno u konceptualizaciji razradi i
dizajniranju svakog kurikuluma jesu određivanje cilja, formuliranje ishoda i određivanje sadržaja putem kojih
će se ostvariti ciljevi (zadaci) i ishodi. To bi značilo da su početni koraci u prilagođavanju kurikuluma upravo
prilagođavanje/funkcionalizacija ciljeva, ishoda i sadržaja.
Ciljeve i ishode ne treba nikako poistovjećivati. Ciljevi obrazovanja su opredjeljenja, namjere i težnje koje
treba ostvariti tokom obrazovanja, nastave i učenja, dok su ishodi ostvareni rezultati tih procesa. Ishodi su
eksplicitni iskazi o rezultatu učenja; opis onog koji uči posle definiranog perioda učenja u smislu: šta zna
(razumije), šta je u stanju da uradi pod određenim okolnostima i kako se ponaša u odnosu na ono što radi
(stavovi, vrijednosti, orijentacije). Odnos ciljeva i ishoda prikazan je u tabeli.
Odnos ciljeva i ishoda
Ciljevi
Ishodi
Primjeri dobre prakse opismenjavanja i osnovnog obrazovanja odraslih, kao i nalazi naučnog istraživanja
ovog područja, ukazuju na poseban značaj nekih karakteristika kurikuluma za odrasle i na značaj nekih uslova
za njegovu realizaciju. Polaznicima koji su uključeni u osnovo obrazovanje odraslih ili u naknadno sticanje
osnovnog obrazovanja mora biti jasno zašto i šta uče i da im je to što uče i nauče korisno u životu, da im
je od pomoći u njihovim svakodnevnim aktivnostima koje preduzimaju na svim poljima – privatnom,
porodičnom, društvenom, obrazovnom i radnom. S obzirom da su učesnici u procesu naknadnog sticanja
osnovnog obrazovanja slabo motivirani polaznici sa neosviještenim obrazovnim potrebama,
izuzetno je važno dovesti ih u situaciju da osvijeste svoj napredak ili boljitak u učenju, što će ih učiniti
zadovoljnim i pojačati motivaciju za učenje.
Preporuke za uspješno prilagođavanje i realizaciju kurikuluma osnovnog obrazovanja odraslih
»»
polaznicima mora biti jasno šta uče, koje aktivnosti preduzimaju – jasnost i određenost
kurikuluma;
»»
polazniku je neophodno obezbjediti kontekst u kojem će „probati“ naučene vještine - primjena
naučenog;
»»
polaznici moraju biti sigurni da im znanja i vještine koje stiču zaista pomažu - funkcionalnost;
»»
polaznici bi trebali osvijestiti svoj napredak što može predstavljati jak razlog da nastave učenje
- zadovoljstvo naučenim.
Nastavnici moraju biti andragoški obučeni !!!
• Naglasak je na tome šta će da radi
nastavnik;
• Opis namjere učenja;
• Naglasak je na mogućnostima učenja;
• Uključuje procjenu količine koja može
da se nauči u datom vremenu;
• Formulišu se u obliku glagolske imenice
(razvijanje, osposobljavanje, sticanje);
• Naglasak je na tome šta će da radi
učenik/polaznik;
• Opis rezultata učenja;
• Naglasak je na tome kako se naučeno
koristi;
• Zahtijeva fleksibilno određivanje
vremena prema definiranoj količini;
• Formulišu se kao aktivni glagoli
(poznaje, razvija, analizira …).
Ilustracije radi navodimo dva cilja nastave istorije u osnovnom obrazovanju odraslih, a o formulaciji i
njihovoj prilagođenosti, odnosno funkcionalnosti prosudite sami. Formulacija svakog kurikularnog cilja ukazuje
na kurikularnu orijentaciju, bilo ka predmetima/sadržajima, ka znanjima, vještinama, ili ka kompetencijama. To
je očigledno i u navedenim primjerima ciljeva nastave istorije:
• Cilj nastave istorije je ovladavanje polaznika znanjima o razvoju ljudskog društva od najstarijih
vremena do savremenog doba, kako bi u sklopu ostalih predmeta, doprinijela razvoju njihove ličnosti;
• Cilj nastave istorije je upoznavanje polaznika sa važnim događajima, ličnostima, pojavama i procesima
iz istorije ljudskog društva i sredine u kojoj živi, kao i razvijanje osnovne vještine neophodne za građenje
odgovornog odnosa prema društvu.