Naknadno sticanje osnovnog obrazovanja

134 135
Primjeri funkcionalnih ciljeva:
• Cilj nastave opismenjavanja je sticanje bazične jezičke pismenosti kao
pretpostavke za aktivnu participaciju odraslih u svakodnevnom privatnom,
radnom i društvenom životu;
• Cilj nastave predmeta Digitalna pismenost je osposobljavanje za samostalnu
upotrebu računara na nivou bazične pretrage i elementarne elektronske
komunikacije primjenjive u svakodnevnom životu;
• Cilj nastave predmeta Preduzetništvo je osposobljavanje polaznika za
sprovođenje aktivnosti iz konteksta porodičnog, makro i mikro socijalnog
okruženja i razvijanje kompetencija potrebnih za uspješno uključivanje u svijet
rada i sticanje ekonomske pismenosti.
U didaktičkoj literaturi se susrećemo sa različitim pristupima programiranju obrazovanja. U programiranju
osnovnog obrazovanja odraslih uglavnom su uočljiva dva pristupa, usmjerenost na program ili tradicionalni
pristup koji podrazumijeva da nastavnici i eksperti za pojedine oblasti definiraju program u smislu onog što se
uči, te se program svede na listu tema koje će se predavati (pedagoški redukcionizam); usmjerenost na ishode
u kome se program definira kao ono što će učenik/polaznik znati ili umjeti da uradi po završetku procesa
obrazovanja i učenja.
Obrazovanje zasnovano na ishodima je filozofija obrazovanja organizirana oko nekoliko osnovnih uvjerenja i
principa (Spady, prema Kulić, Despotović, 2004, str.226):
- svi učenici/polaznici mogu da uče i da postignu uspjeh u učenju;
- institucije kontroliraju uslove učenja i uspjeha i zbog toga je uspjeh učenika/polaznika odgovornost
institucije i prije svega nastavnika;
- svi elementi i faktori obrazovanja usmjereni su na dosezanje unaprijed definiranih ishoda, odnosno
očekivanih rezultata.
Ciljevi obrazovanja su glavna vrijednosna opredjeljenja – težnje koje
treba ostvariti kroz proces obrazovanja i učenja. Oni imaju operativnu
funkciju i predstavljaju osnovu za planiranje i programiranje,
koncipiranje, organizaciju i realizaciju procesa obrazovanja.
Ishodi obrazovanja su eksplicitne izjave o rezultatima programa/kurikluma, određuju koja znanja i vještine,
stavove i vrijednosti svaki učenik treba da razvije; opisuju onog koji uči posle završenog procesa obrazovanja:
– šta on zna ili umije da uradi pod određenim okolnostima:
– kako se ponaša u određenim situacijama:
– kakve stavove ispoljava?
Obrazovni ishodi imaju sljedeće karakteristike: usklađeni su sa uzrasnim i razvojnim karakteristikama učenika/
polaznika; omogućavaju provjerljivost (ne nužno i potpunu mjerljivost) ostvarenosti definiranih postignuća;
specifični su i konkretni te pomažu nastavniku da oblikuje i organizira obrazovni proces; precizno i jasno su
formulirani te sprečavaju različita tumačenja; ne opisuju ni proces ni aktivnosti u procesu njihovog
ostvarivanja; ne sadrže objašnjenja zašto je potrebno raditi na njihovom ostvarivanju.
Polazeći od Blumove taksonomije ishodi se
klasifikuju na kognitivne, afektivne i psihomotorne i
formulišu na nivou znanja, stavova i vještina.
Kognitivni domen
(Znanje)
razumijevanje, primjena, analiza,
sinteza, evaluacija
Odnos cilja i ishoda na primjeru modula “Bazične životne veštine” (vidjeti, Pravilnik, 2011)
Cilj
Ishodi
Cilj modula “Bazične životne veštine” je
polaznik će umjeti da prepoznaje i
sticanje elementarnih znanja vještina i stavova primjenjuje osnovne principe zdravog načina
neophodnih za unapređenje kvaliteta života u života i zaštite zdravlja (prevencije, kontrole,
područjima zdravlja, porodičnog funkcioniranja, vakcinacije)
životnih situacija, građanske participacije i
preduzimljivosti.
prepoznaje i identificira karakteristike zdrave
porodice;
čita mapu grada;
koristi različite usluge savremenih sredstava
(bankomata, automata, aparata…)
prepoznaje značaj posjedovanja neophodnih
ličnih dokumenata
poznaje vrste ličnih dokumenata i postupke
njihovog dobijanja;
Taksonomija ishoda
obrazovanja
(Bloom, 1956)
Afektivni domen
(Stavovi, vrijednosti, interesi)
shvatanje, internalizacija,
vrjednovanje, organizovanje vrijednosti
Psihomotorni domen
(Vještine)
kretanje, pisanje, rukovanje
unaprjeđuje svoje kapacitete za ostvarivanje
životnih uloga;
identificira svoje mogućnosti, sklonosti i
interes za bavljenje određenim poslovima.