Naknadno sticanje osnovnog obrazovanja

20 21
Male poruke koje mnogo znače:
Polaznici će uspješnije učiti ako koriste svoj dominantni stil učenja.
Nastavnik bi trebao prilagoditi svoj stil potrebama polaznika, nikako obrnuto.
Ne postoji ispravan niti pogrešan stil učenja.
Razumjeti svoje i potrebe drugih ljudi – ključ je
razumijevanja među ljudima.
Razumijevanje potreba je osnovno andragoško umijeće.
POTREBE I MOTIVI
PODRUČJA ILI DOMENI UČENJA ODRASLIH
Učenje odraslih se odvija uglavnom u tri domena ili područja - kognitivnom, afektivnom i psihomotornom.
Kognitivno područje – odvijanje mentalnih procesa, saznanje i pamćenje informacija. Akcent je na
sposobnostima mišljenja, rasuđivanja i procjenjivanja (primjer: učenje pravila, propisa, procedura). Učenje u
kognitivnom području odvija se na sljedećim nivoima: retencija, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza,
procjena.
Afektivno područje – ponašanje zasnovano na stavovima, vrijednostima i uvjerenjima. Učenje u
afektivnom području obuhvata primanje određenih stimulansa, reagiranje na njih, vrednovanje, organiziranje i
karakterizaciju (ponašanje u skladu sa usvojenim vrijednostima). Afektivno područje prethodi drugim
područjima. (primjer: polaznik neće započeti učenje elementarne pismenosti ako prije toga nije formirao stav
da je pismenost vrijednost). Odrasli imaju dosta čvrsta uvjerenja, rigidne stavove koje teško mijenjaju, pa je
stoga ova domena izazov za nastavnike koji rade sa odraslima.
U okviru rasprave o motivaciji i motivima za učenje, nije moguće zaobići pojam ljudske potrebe, koji je
permanentno i kontinuirano u žiži istraživačke naučne i stručne javnosti. No, u ovoj prilici je uputno samo
podsjetiti se da ljudske potrebe možemo identificirati sa nedostatkom i povezati sa pojmom opće dobrobiti
čovjeka (Lewin) – i to je tačno kad su u pitanju primarne ljudske potrebe (za zrakom, vodom i hranom). Ali,
kad se govori o obrazovnim potrebama onda više nije riječ o nedostatku već o osviještenom ili „doživljenom“
nedostatku (znanja, vještina, kompetencija) – što neki autori nazivaju motivom za obrazovanje (doživljena/
osviještena potreba = motiv). Svijest o nedostatku znanja/obrazovanja raste sa višim obrazovnim nivoom,
što implicira zaključak da nepismeni ili polupismeni odrasli nemaju osviješten taj nedostatak, te tako i ne
iskazuju potrebu da ga nadoknade, nemaju motiv. Potreba je središnja motivacijska varijabla, specifična želja
koja oslobađa energiju i generira silu određene jačine i određenog smjera. Potrebe i motivacija odraslih za
obrazovanje se prožimaju i nema razumijevanja jednoga bez drugoga. Neki autori ih izjednačavaju (gledaju
kao sinonime), dok se drugi tome protive. Nećemo pogriješiti ako kažemo da su potrebe ustvari svojevrsna
izvorišta motivacije.
Psihomotorno područje – izvođenje fizičke vještine zasnovano na usvojenom znanju. Za izvođenje vještine
potrebno je znanje, ali prije svega vježba. Učenje u ovom području obuhvata sljedeće nivoe: imitaciju,
manipulaciju, preciznost, spajanje elemenata vještine i usvajanje ili automatsko izvođenje vještine (primjer:
pisanje pisma kao intelektualna vještina, promjena gume na autu...).
Pitanje za refleksivni odgovor:
Koje je područje najvažnije u osnovnom
obrazovanju odraslih?
OBRAZOVNA POTREBA I MOTIV OBRAZOVANJA
• OBRAZOVNA POTREBA je razlika između znanja, vještina i drugih
osobina ličnosti koje se mogu razviti obrazovanjem i potrebne su
za uspješno obavljanje neke funkcije (profesionalne ili ma koje druge)
te onih znanja , vještina i osobina ličnosti (stavovi, vrijednosti, navike)
koje odrasla osoba već posjeduje;
• MOTIV OBRAZOVANJA je doživljena razlika između onoga što
pojedinac želi biti i percepcije vlastite ličnosti. Obrazovanje je u funkciji
smanjenja ove razlike (diskrepancije, neravnoteže...)
1.2.2 Motivi i barijere u učenju odraslih
U andragoškim studijama i raspravama se najčešće spominje tzv. koncepcija motivacione orijentacije,
američkog andragoga Houla. Prema ovoj koncepciji postoje tri motivacijska tipa:
Istražujući mogućnosti učenja odraslih, mnogi autori naglašavaju da uspješnost u učenju više i češće zavisi
od nekognitivnih faktora poput motiva i interesa, nego od intelektualnih sposobnosti. Stoga smo posebno
izdvojili motive i barijere, jer su od izuzetne važnosti za uključivanje i ostanak polaznika u procesu osnovnog
obrazovanja (ili naknadnog sticanja osnovnog obrazovanja), a potom i za njihovu uspješnost u tom procesu.
• Polaznici orijentirani na cilj. Oni obrazovanje koriste za postizanje jasno naznačenih ciljeva. Cilj je u
bliskoj vezi sa potrebom, odnosno, cilj je pokretač zadovoljavanja „doživljene“ potrebe – cilj je zapravo
motiv (npr. pismenost kao cilj – imam potrebu za pismenošću, cilj mi je da je zadovoljim zbog sebe i zbog
okruženja i zato idem u školu da se opismenim);