09.01.2014 Views

Acrobat PDF (8.08mb)

Acrobat PDF (8.08mb)

Acrobat PDF (8.08mb)

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Olga Popović–Obradović<br />

normativna, kao da normativno nije obuhvaćeno pravnim, naročito u<br />

anglosaksonskim poimanjima; zatim,<br />

- o razlikama, čak protivrečnostima izmeñu nominalnog i stvarnog, 13<br />

što je ranije kritički razmotreno, a čemu treba dodati i jednu terminološku<br />

napomenu: izmeñu nominalnog (tj. Normativnog) i stvarnog ne mogu<br />

postojati protivrečnosti (čak ni u kontinentalnopravnom poimanju, gde je<br />

razlikovanje izmeñu normativnog i stvarnog ne samo legitimno već neretko<br />

i neophodno), zato što normativno i stvarno pripadaju različitim sferama<br />

odnosno kategorijama, u kojima u svakoj ponaosob mogu postojati<br />

protivrečnosti (kao protivrečne norme odnosno kao protivrečna ponašanja),<br />

ali izmeñu kojih ne može biti protivrečnosti, već samo (ne)usklañenosti, i to<br />

manje ili veće, pa i potpune (krajnje) neusklañenosti tj. Suprotnosti<br />

normativnog i stvarnog; potom,<br />

- o “slovu ustava” i o onome “po slovu ustava” 14 u engleskom ustavu,<br />

što je takoñe ranije kritički razmotreno; dalje,<br />

- o pravno neodgovornom šefu države 15 tj. Monarhu, kao da je<br />

parlamentarizam u razmatranom periodu, dakle, od njegovog nastanka do<br />

Prvog svetskog rata, bio samo monarhijski parlamentarizam, kao da nije<br />

psotojao i republikanski parlamentarizam (u Francuskoj posle 1875), koji<br />

po definiciji podrazumeva pravno odgovornog šefa države; nadalje,<br />

- o tome da parlament i monarh ravnopravno dele zakonodavnu i<br />

budžetsku vlast, 16 što je karakteristika srednjovekovnog, predmodernog,<br />

pretparlamentarnog anglosaksonskog konstitucionalizma, a ne modernog,<br />

parlamentarnog, koji nastaje upravo tada kada parlament postaje isključivi<br />

zakonodavac tj. Isključivi nosilac zakonodavne vlasti (a samim tim i<br />

budžetske, jer se budžet usvaja godišnje u parlamentu, dakle, u formi<br />

zakona); istina, u parlamentarizmu zakonodavnu (a shodno tome i<br />

budžetsku) vlast parlament može deliti s monarhom odnosno vladom, ali<br />

samo u tom smislu da ovi imaju zakonsku inicijativu, dakle, nikako<br />

ravnopravno; zatim,<br />

- o tome da je izvršna vlast u isključivoj nadležnosti šefa države, 17<br />

kao da parlamentarizma uopšte može biti bez ministara odnosno vlade;<br />

potom,<br />

13 Loc. cit.<br />

14 Loc. cit.<br />

15 Loc. cit.<br />

16 Loc. cit. i str. 19.<br />

17 Ibid., str. 17.<br />

Kakva ili kolika država<br />

- o tome da parlamentarni režim podrazumeva da se šef države u<br />

dužem vremenskom trajanju uzdržava od slobodne upotrebe svojih ustavnih<br />

ovlašćenja, čije normativno postojanje upravo čini pravnu pretpostavku<br />

parlamentarizma, 18 što je opet kombinacija kontinentalnopravnog pristupa<br />

anglosaksonskom fenomenu (što vodi nerazumevanju pojave) i<br />

nedopuštenog uopštavanja svojstava prvog oblika engleskog<br />

parlamentarizma; i konačno,<br />

- o parlamentarizmu kao svojevrsnoj negaciji ustavnih normi i<br />

nečemu što je res facti non iuris, 19 o čemu je takoñe ranije bilo dovoljno<br />

kritičkog razmatranja.<br />

Dakle, u situaciji u kojoj je značajan deo teorije, s jedne strane,<br />

pravio greške pri odreñenju pojma parlamentarizma, i to kako greške<br />

neosnovanog uopštavanja tipa pars pro toto, tako i greške koje su posledica<br />

kontinentalnog pravnog načina sagledavanja anglosaksonskih fenomena i<br />

sledstvene neminovne distorzije njihovog poimanja, a s druge strane, u<br />

situaciji u kojoj ta ista teorija, i kada se slagala o odgovornoj vladi odnosno<br />

odgovornosti ministara pred parlamentom kao jedinom nespornom pravnom<br />

elementu parlamentarizma, ipak uopšte nije imala jedinstven i odreñen<br />

odgovor na temeljno pitanje o mogućim razradama tog elementa, naime, o<br />

važnim pitanjima detaljnijih razrada pomenute odgovornosti, Olga<br />

Popović–Obradović, imajući svest i o tim greškama, i o tim neslaganjima, i,<br />

naročito, o njihovim uzrocima, nije mogla jednostavno preuzeti neko<br />

rešenje, neki odgovor, neki pojam parlamentarizma. Ona je krenula težim<br />

putem i uradila i “tuñ”, teoretičarski posao, koji se u odnosu na njen,<br />

istoričarski posao pojavljuje kao prethodni, kao uslov dobro obavljenog<br />

sopstvenog posla.<br />

Pojam odnosno pravnu suštinu parlamentarizma u periodu do Prvog<br />

svetskog rata Olga Popović–Obradović je odredila tako što je najpre<br />

oslikala glavne istorijske oblike parlamentarne vlade (ili parlamentarne<br />

vladavine – zbog moguće dvoznačnosti termina vlada, ili, prosto,<br />

parlamentarizma) u period od preko dva veka – od nastanka (prvog oblika)<br />

parlamentarizma početkom XVIII veka do Prvog svetskog rata, 20 pa je<br />

potom na osnovu toga izvela zaključak o pravnoj suštini odnosno pojmu<br />

parlamentarizma. 21<br />

18 Loc. cit.<br />

19 Loc. cit.<br />

20 Ibid., str. 21–39.<br />

21 Ibid., str. 40–46.<br />

580<br />

581

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!