Sažeci 2. Hrvatskog kongresa medicinske biokemije - Klinički zavod ...

Sažeci 2. Hrvatskog kongresa medicinske biokemije
TUMORSKI BILJEŽI: PREGLED
I. Čepelak
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
RADIONICE
R4/1
U laboratorijskoj dijagnostici malignih tumora značajno mjesto ima
određivanje koncentracije tumorskih biljega, odnosno proizvoda tumorskih
stanica ili stanica normalnog tkiva, izraženih lokalno (tkivni bilježi)
ili akumuliranih u tjelesnim tekućinama (cirkulirajući bilježi),
a kao odgovor na prisutnost tumora. Pojavljuju se kao odraz genetskih
i/ili biokemijskih promjena povezanih s malignom bolesti.
Niz godina su napori istraživača i kliničara usmjereni k otkrivanju
tzv. "idealnog" tumorskog biljega visoke dijagnostičke osjetljivosti i
specifičnosti, odnosno biljega koji će biti koristan za:
a) dijagnozu primarne bolesti u simptomatskoj populaciji,
b) prognozi primarne bolesti,
c) kontroli liječenja primarne bolesti,
d) ranom otkrivanju relapsa primarne bolesti i poglavito, s obzirom
na stalno povećanu incidenciju malignih bolesti
e) za pretraživanje asimptomatske populacije na primarnu bolest.
Otkrićem i prozvodnjom monoklonskih protutijela načinjen je određeni
napredak u laboratorijskoj dijagnostici malignih bolesti, jer su
otkriveni neki novi tumorski bilježi, a postupci za određivanje od ranije
poznatih (CEA, AFP, HCG, ACP i dr.) i novijih (CA 15-3, CA 125, CA
72-4, CA 19-9, CYFRA 21-1, NSE i dr.) tumorskih biljega su unaprijeđeni
čime je povećana analitička osjetljivost i specifičnost.
Međutim, većina se zdravstvenih djelatnika unatoč tome danas
slaže da se samo nekoliko tumorskih biljega po svojim značajkama
približava statusu "idealnog", dok je glavna klinička upotreba ostalih
tumorskih biljega u kontroli liječenja primarne bolesti. Upotreba
tumorskih biljega u kontroli liječenja, pri tome se osniva na činjenici
da koncentracija tumorskog biljega u serumu bolesnika s pozitivnim
tumorskim biljegom, predstavlja grubi indeks veličine i/ili aktivnosti
malignog tumora. Postoji stoga potreba mjerenja više različitih tumorskih
biljega istovremeno, a mišljenja o broju, i o tome koje tumorske
biljege koristiti kao primarne, a koje kao sekundarne se razlikuju.
Istraživanja se i dalje nastavljaju, a očekuje se da će povećanim
razumijevanjem procesa karcinogeneze biti pronađeni i prikladni
tumorski bilježi za pojedina maligna oboljenja.
84 BIOCHEMIA MEDICA god. 6, br. 1, 1996