13.07.2015 Views

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Rudarstvo 2011 / Mining 2011površinskog kopa polje ,,E‖. Obodni kanal nije u punom profilu i sluţi za prihvatanje vode ododvodnjavanja ovog kopa, prihvatanje i sprovoĊenje vode sa meĊusliva.Zaštita površinskog kopa polje ,,E” od površinskih (atmosferskih) voda koje gravitiraju kapovršinskom kopuTeren površinskog kopa polje ,,E‖ van eksploatacionog podruĉja, a i samog eksploatacionog podruĉjageneralno pada od istoka prema zapadu.Sa istoĉne strane površinskog kopa vode koje gravitirajuprema useku otvaranja biće prihvaćene obodnm kanalom Ko-1 koji vodu odvodi do starog korita rekePeštan,a posle istaloţavanja biće ispunpane u regulisano korito reke Peštan (slika 3).Proraĉun kanalaKo-1kao i proraĉun vodosabirnika i pumpnih stanica izvršeno je u programskom paketu DEWOP 2.0programu Rudarskog–geološkog fakulteta. Za proaun kanala potrebni ulazni podaci su: slivna površinakoja gravitira ka kanalu, koeficijent oticaja, duţina kanala, jednoĉasovne padavine pedesetogodišnjegpovratnog perioda (55 mm za 60 min). Severna granica polja ,,E‖ je juţna granica polja ,,D‖ pa je to ivododelnica, što znaĉi da nema voda koje gravitiraju sa severa. Izmešteno korito reke Peštan prihvataatmosferske vode koje gravitiraju sa juţne strane površinskog kopa. Sa zapadne strane površinskogkopa teren pada prema zapadu pa samim tim i nema ugroţenosti od atmosferskih voda.Zaštita od podzemnih vodaU podruĉju zone otvaranja izraţena je krovinska i meĊuslojna izdan, koje su od uticaja na rudarskutehnologiju otvaranja površinskog kopa. MeĊuslojne vodonosne naslage se moraju odvodniti pre negošto se pristupi izradi useka otvaranja. Vertikalna heterogenost je izraţena kroz veću ili manjuzaglinjenost meĊuslojnih peskova. Me|utim, mora se kod hidrodinamiĉkih analiza imati u vidu da jehidrogeološka istraţenost veoma mala, te se ne mogu detaljnije analizirati hidrodinamiĉki odnosi kodprimene bunara. Moćnost naslaga i dubina naslage odreĊuju metodu odvodnjavanja putem bunara.Podinu vodonosnih naslaga ĉine glavni ugljeni sloj ili peskovita glina. Objekti odvodnjavanja bunarase završavaju u ugljenom sloju ili u glinama. Hidrodinamiĉki raĉun je, na bazi izabranih karakteristikameĊuslojne izdani, verifikovao da se meĊuslojne naslage mogu odvodniti primenom mreţe bunara poobodu konture otvaranja. Linija bunara (LMB-25) sluţi za odvodnjavanje meĊuslojnih naslaga saistoĉne strane (slika 3). Kapaciteti crpljenja bunara raĊeni su po hidrodinamiĉkom - matematiĉkommodelu MODFLOW. Severni deo konture zone otvaranja ugroţen je podinskim podzemnim vodama.Podinski peskovi površinskog kopa ―Polja D― prostiru se i podvlaĉe u podinu severnog dela ugljenogsloja, formirajući tako podinsku izdan. U cilju stabilnosti severne kosine moraju se ove naslageodvodniti. Razmatrajući mogućnosti za njihovo ispravno rešenje je odvodnjavanje sistemom bunara.Paralelno sa severnom kosinom, radi se linija bunara (LPB I-10) u cilju presecanja priliva u zonupovršinskog kopa sa "Polja D", a sa istoĉne strane se radi linija bunara (LPB II-10), radi spreĉavanjadoticaja iz reke Peštan (slika 3 ).2.2 Eksploataciono odvodnjavanjeZaštita kopa od atmosferskih voda koje padnu u radno podruĉjeAtmosferske vode koje direktno padnu u radno podruĉje, etaţnim kanlima usmeravaju se premamestima namenjenim za prikupljanje vode (vodosabirnici) i pomoću pumpnih agregata ispumpavajuistaloţenu vodu van branjenog podruĉja. Sa napredovanjem fronta rudarskih radova,vodosabirnici ipumpne stanice pomeraju se prema zapadu. Projektovanom tehnologijom rudarskih radova napovršinskom kopu polje ,,E‖ stalno se menja reljef slivne površine i poloţaj najniţih taĉaka unovoformiranom reljefu površinskog kopa.Shodno tome vodosabirnici (GVS i VS ) prate krovinuprvog i drugog ugljenog sloja (slika 4 ). Za proraĉun vodosabirnika i pupmpnih stanica uzimaju senajnepovoljniji uslovi a to su: najveća slivna površina koja gravitira prema vodosabirnicima,koeficijent oticaja, najveća geodetska crpna visina, jednodnevne padavine pedesetogodišnjegpovratnog perioda (126 mm) i maksimalne meseĉne padavine ( 245 mm) .305

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!