stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Pravilo je da se nijedna vrsta za širu upotrebu ne koristi prije nego se utvrdi stepen korelacije izmeĊunjenih bioekoloških karakteristika i uslova sredine. Za proizvodnu funkciju dobre su vrste bagrem i topola,koje daju prihode u kraćoj ophodnji. Na toplim i suvim staništima na kreĉnjaku moţe se upotrijebiti crnibor, koji kao i bijeli bor, smrĉu, brezu, trepetljiku, lipu i neke druge vrste treba koristiti i na silikatnimzemljištima ili dubljim zemljištima na kreĉnjaku. Na svjeţijim ali sunĉanim poloţajima sa dobromvazdušnom drenaţom treba saditi ariš. Ekstremne klimatske i stanišne uslove dobro podnose bagrem,breza, smrĉa i domaći borovi. U mladosti brzo rastu topole, breza, crveni hrast i neke druge vrste.Kada je u pitanju sastav šumskih kultura one mogu biti ĉiste (monokulture), sastavljene od jedne vrste imješovite kada su izgraĊene od dvije ili više vrsta. Danas se u zemljama sa razvijenim šumarstvom nastojepodizati mješovite kulture (polikulture) kad god za to ima uslova. Kod pošumljavanja degradiranihstaništa, vrste treba miješati tako da se meĊu odabranim vrstama obavezno nalaze i one koje spadaju umeliorativne vrste.Vrste sa gušćom krunom i vrste koje obrazuju i odrţavaju potpuni sklop do kasnijeg ţivotnog dobapogodne su za gajenje u obliku ĉistih kultura, s obzirom da je njihov potpun sklop glavni ĉinilac u zaštitistaništa. Razloge za dosadašnja masovna pošumljavanja monokulturama treba traţiti u ĉinjenici da senajĉešće pošumljavaju staništa sa nepovoljnim uslovima klime i zemljišta, i da ta pošumljavanjaprvenstveno imaju protiverozioni ili meliorativni karakter.Uz odgovarajuće gazdovanje sve domaće vrstedrveća mogu se gajiti u obliku mješovitih kultura. Vrste sa rijetkom krunom treba miješati sa gustomkrunom, a miješanje moţe biti pojedinaĉno, u redovima, u prugama ili gupimiĉno. Kao opšte pravilo vaţida je bolje osnivati mješovite kulture sastavljene od ĉistih blokova, odnosno trorednih i ĉetvororednihpruga. Pojedinaĉna miješanja se koriste kada je jedna od vrsta spororastuća, „sciofitna― (vrsta sjenke) ipogodna da gradi podstojni, donji sprat.4.2. Priprema staništa za pošumljavanje i prvobitna gustina sadnjeZavisno od uslova, predhodnu pripremu saĉinjavaju jedna ili više radnih operacija kod tretiranja: a)vegetativnog pokrivaĉa (ĉišćenje zemljišta od ţbunja, korova i drugog materijala) i b) zemljišta (obradazemljišta, Ċubrenje zemljišta). Što je klima suvlja dubina obrade zemljišta mora biti veća. Teţa zemljištatreba obraditi dublje od rastresitijih. Izbor razmaka izmeĊu biljaka pri sadnji zavisi u najvećoj mjeri odosobina vrste koja se sadi. Prilikom odreĊivanja optimalnih razmaka sadnje polazi se od sljedećihpretpostavki: 1. veliĉine sadnog materijala (odraslije sadnice se mogu saditi rjeĊe), 2. sistema proizvodnje(školovane sadnice se mogu saditi rjeĊe nego neškolovane), 3. staništa (u sušnim podruĉjima razmaci prisadnji moraju biti širi), 4. vrste drveća (osjetljive ili spororastuće vrste i one koje teţe formiranju jakih idebelih grana sade se gušće, a vrste koje u mladosti rastu brţe, naroĉito u visinu se sade rjeĊe), 5. tipasadnog materijala (sadnice sa obloţenim korijenom mogu se saditi rjeĊe) i 6. korovitosti (što je opasnostda korov ovlada terenom za pošumljavanje veća, to razmaci sadnje trebaju biti uţi).Mogu se podizati mješovite šumske kulture kao stabilnije i postojanije, sa prosjeĉnom gustinom sadnje od3.000-4.000 sadnica po hektaru, kao i monokulture, prije svega bagrema sa 5.000 sadnica po hektaru naterenima sklonim klizanju i eroziji, odnosno 4.000 sadnica na boljim terenima, ili u prosjeku sa cca 3.500-4.000 sadnica po hektaru na kompletnom terenu predviĊenom za biološku rekultivaciju (pošumljavanje).4.3. Vrste za pošumljavanje deposola i tip sadnicaAnalizom ekoloških faktora dolazi se do zakljuĉka koje se vrste mogu upotrijebiti za pošumljavanjerudniĉkih odlagališta. Prema dosadašnjim iskustvima, mogu se primijeniti sljedeće vrste: 1) ĉetinari: crnibor, bijeli bor, vajmutov bor, smrĉa, panĉićeva omorika, jela, ariš, duglazija, kleka, paĉempres, a od486