stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj mining present state ...

Rudarstvo 2011 / Mining 2011Mada pravilni razmaci imaju prioritet, ne treba se lišiti i drugih kombinacija sadnje. Nepravilan rasporedse sreće pri kompletiranju podmladka, presaĊivanju ili podsijavanju pod zaštitom stare sastojine, naterenima sa velikim blokovima stijena na površini, na terasama, gradonima, konturnim rovovima, naterenima gdje treba zaobići izuzetno loše zemljište i sl.Mirovanje vegetacije se smatra kao najpovoljnije vrijeme za sadnju biljaka, dakle ili u proljeće ili u jesenu toku jedne godine. Pri sadnji ĉetinara, ukoliko prilike dozvoljavaju prednost davati toplijem dijelugodine (proljeće), a lišćara hladnijem dijelu godine (jesen). Dosadašenje iskustvo na pošumljavanjulaporovitih deposola kao teških zemljišta pokazalo da je jesenja sadnja kvalitetnija, pogotovo što procesusvajanja planova (planiranih radova i troškova) u tekućoj godini ĉesto uzima jedan dio proljetnogperioda. Za proljetnu sezonu sadnje moţe se planirati maksimalno 25 efektivnih radnih dana, dok zajesenju sezonu sadnje treba planirati maksimalno 30 efektivnih radnih dana.S obzirom na djelimiĉno teške uslove reljefa i supstrata treba raĉunati na prijem sadnica od prosjeĉno 75-85%, a popunjavanje izvršiti iduće jeseni ili proljeća naredne godine, sadnicama iste starosti kao i većposaĊenim, tj. starijim od onih kojim je pošumljavanje izvršeno.4.5. Dubina saĊenja i ĊubrenjeOpšte je pravilo da se biljka posadi tako da bude najmanje na istoj dubini na kojoj je bila prije vaĊenja izzemlje, ali se preporuĉuje i da se sadnice sade za 1-2 cm dublje nego što su bile u rasadniku. Sadniceĉetinara sade tako da se ne zatrpaju ĉetine zemljom, a lišćarske tako da im najniţi pupoljak bude iznadzemlje. Đubriva u koncentrovanom obliku ne smiju se dodavati u neposrednoj blizini korijena. PrvoĊubrenje obavljase u obliku "lokalizovanog dodavanja" sa postavljanjem Ċubriva u jednu stranu iskopanerupe (100 grama NPK Ċubriva) po mogućnosti na odstojanju od 7-15 cm od korijenovog sistema, u otvornapravljen ašovom 10-15 cm iznad sadnice, ili Ċubrenjem po površini oko sadnice. Prihranjivanje se moţevršiti u jednom navratu (60-100 grama) ali se ĉešće vrši u dva navrata sa po 30-50 grama azotnog Ċubrivapo sadnici za svako prihranjivanje.4.6. Priprema sadnica i ĉuvanje sadnog materijalaNeposredno prije sadnje vršiti se priprema sadnica za sadnju. Sadnice sa otkrivenim korijenom sepripremaju tako što im se podrezuje korijen i potapa u rastvore biostimulatora rasta (heteroauksin,giberelin i sl.). Podrezivanje se vrši oštrim noţem istovremeno ĉitavog snopića sadnica. U praksi jepoznata i situacija da se sadnice pripreme metodom „kaljuţanja― kada se potapaju u kašu napravljenu odzemlje, stajnjaka i vode.Pri jesenjoj sadnji, ukoliko se se ne iskoristi sav sadni materijal, isti se morasaĉuvati do proljećne sadnje, na taj naĉin što se utrapi. Dubina trapa odgovara duţini korijena, a sadnice sezasipaju zemljom do korijenovog vrata. Ĉuvanje sadnica moţe se vršiti i u industrijskim hladnjaĉama,ĉime se omogućuje prevazilaţenje vremenskog raskoraka izmeĊu vaĊenja sadnica iz rasadnika ipresaĊivanja na stalno mjesto. Prilikom prevoza sadnica od rasadnika do mjesta sadnje, od trapa do mjestasadnje, ili raznošenje po terenu do mjesta sadnje, vodi se raĉuna da njihov korijen bude stalno u vlaţnojsredini.4.7. Metod sadnje i tehnika sadnjeSadnice se postavljaju tako da im nadzemni dio bude uspravan, a njihovo korijenje usmjereno vertikalnonaniţe. Sadnja sadnica sa otkrivenim (slobodnim) korijenom kao najĉešći vid masovnog naĉinapošumljavanja vrši se tako da se: 1. otvor u koji se postavlja korijen potpuno ispuni i bude bez ostavljenih489